Konačno su objavljeni rezultati natječaja za dizajn vizualnog identiteta, signalistike i postava zbirke ‘Lipa pamti’ o kojem smo pisali ovdje

Ocjenjivački sud natječaja u sastavu: dr.sc. Tea Perinčić, Željko Bistrović, Eni Šebalj, Koraljka Vlajo, Nikola Radeljković, Vanja Cuculić i Silvije Novak, pregledao je pristigla idejna rješenja pozvanih autora/timova te, sukladno kriterijima ocjenjivanja i Općim uvjetima natječaja, najboljim proglasio rad pod šifrom 03: ‘LIPA PAMTI I ŽIVI’ autora Damira Gamulina i Antuna Sevšeka. Autorima je pripala nagrada u neto iznosu od 50.000,00 kn.

Ostali pozvani autori/timovi za rad na svojim idejnim rješenjima primit će obeštećenje u neto iznosu od 10.000,00 kn svaki.

Obrazloženje odluke o odabiru prvonagrađenog rada Antuna Sevšeka i Damira Gamulina
Nagrađeni natječajni rad najbolje je odgovorio na projektni zadatak natječaja te je ocijenjen kao muzeološki najcjelovitiji, deduktivno razrađen prijedlog. U konceptualnom smislu je logičan, dosljedan, razumljiv, nepretenciozan i u pojedinim se elementima referira na postojeći postav. Postav racionalno koristi multimedijalne mogućnosti i dobro reinterpretira građu te je provediv u zadanom roku. Strukovni članovi Ocjenjivačkog suda sugeriraju razradu signalistike u suradnji s naručiteljem.

Prezentacijski PDF cijelog prvonagrađenog rada možete pogledati na linku >>> LIPA PAMTI I ŽIVI

U nastavku pročitajte obrazloženja Ocjenjivačkog suda za ostale radove, te na linkovima pogledajte njihove prezentacije

rad pod šifrom 01
naziv koncepta: Sjene
autori: Off Skroz / Maša Vukmanović, Ana Banić Gottlicher (Offstudio), Margita Grubiša i Ivana Žalac (Skroz)
Hrabar i ambiciozan koncept postava predlaže izmještanje glavne zbirke iz zgrade muzeja i odlikuje se kako visokom razinom razrade tako i visokom razinom tehnološke zahtjevnosti. Rad obiluje pojedinim dojmljivim elementima postava koje Ocjenjivački sud smatra vrijednima potencijalne razrade u nekoj od sljedećih faza odvijanja projekta. Vizualni identitet, iako razumljiv i artikuliran, ne korespondira najbolje s temom i postavom. Socijalna dimenzija rada sporna je u dijelu instalacije koji se bavi spomenikom.

Prezentacijski PDF cijelog rada tima Offstudio+Skroz možete pogledati na linku >>> SJENE

rad pod šifrom 02
naziv koncepta: Lipin novi sloj
autori: Arhitektonski biro Turato / Idis Turato, Marko Liović, Josip Mičetić, Nora Turato, Siniša Košćec, Antonio Hadrović
Rad se u značajnoj mjeri bavi eksterijerom u kojem se predlažu zanimljive parterne površine; uz to, u sklopu rada inicira se uređivanje ugostiteljskog objekta i hostela preko puta muzeja. Takva razrada sljedećih faza projekta naišla je na pohvalu Ocjenjivačkog suda. No, koncept postava izveden na principu minimalnih intervencija u postojeći postav, usprkos racionalizaciji, ne donosi novu kvalitetu u predstavljanju. Vizualni identitet, konceptualno također racionaliziran, nije u dovoljnoj mjeri razrađen.

Prezentacijski PDF cijelog rada tima Arhitektonskog biroa Turato možete pogledati na linku >>> LIPA PAMTI

rad pod šifrom 04
naziv koncepta: Jež
autori: Ira Payer, Andro Giunio (Superstudio 29) i AB Forum (Iva Letilović i Igor Pedišić)
Rad je koherentan i konzistentan te dojmljiv u arhitektonskom smislu. Odlikuju ga fokus na sam događaj stradanja i monumentalnost u njegovom predstavljanju, no istovremeno i impersonalnost. Prijedlog za seljenje ‘etnologije’ iz zgrade spomen muzeja predstavlja potencijalnu prednost generalno jasnog i odvažnog koncepta kojem odmaže nedovoljna razrada u muzeološkom dijelu.

Prezentacijski PDF cijelog rada tima Superstudio 29 i AB Forum možete pogledati na linku >>> JEŽ

rad pod šifrom 05
naziv koncepta: Pamtimo Lipu
autori: Oaza / Ana Marija Poljanec, Nina Bačun, Maja Kolar, Tina Ivezić, Roberta Bratović, Aleksandra Poljanec
Rad u sklopu koncepta postava donosi dobra pojedinačna rješenja i inventivne momente koji zovu na interakciju posjetitelja s građom i referiraju se na društvenu i edukativnu funkciju muzeja. Općenito korektnom radu nedostaje snaga jedinstvenog, dosljedno provedenog koncepta.

Prezentacijski PDF cijelog rada tima Oaza možete pogledati na linku >>> PAMTIMO LIPU

rad pod šifrom 06
naziv koncepta: Cocoon
autori: Hrvoje Živčić, Marija Grković, Zvonimir Pavković, Sonja Tadej, Ivan Škugor, Ana Rimac
Rad se temelji na dominantno doživljajnom konceptu postava i kreiranju novog prostora pozitivno ocijenjene scenografske vrijednosti ulaganjem opne u zgradu muzeja zbog čega se, međutim, odriče kontinuiteta u predstavljanju i negira postojeću arhitekturu. Odlikuje ga uspješan vizualni identitet koji na oblikovno suptilan i suvremen način precizno odgovara na projektni zadatak u segmentu vizualne komunikacije, a čija prostorna provedba ne koristi u potpunosti njegov veliki potencijal.

Prezentacijski PDF cijelog rada tima Živčić, Grković, Pavković, Tadej, Škugor i Rimac možete pogledati na linku >>> COCOON

Materijali via dizajn.hr

The post Lipa pamti i živi! appeared first on vizkultura.hr.

Subotom predstavljamo autorski projekt iz sfere arhitekture, dizajna interijera, privremenih prostornih struktura i oblikovanja javnih prostora

Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin i Igor Presečan – ‘Gradska knjižnica Labin’

*klikom ne jednu fotografiju otvara se cijela galerija

O projektu:
Zapuštene i stare industrijske zgrade, pogoni i kompleksi pokazali su se svugdje u svijetu izuzetno pogodnima za prenamjene u reprezentativne izložbene prostore i kulturne centre. Svojom kvalitetom prostorne organizacije, veličinom i polivalentnošću takvoj prenamjeni odgovara upravo kompleks Pijacala i nekadašnjeg ugljenokopa.

Ideja za reaktivaciju nekadašnje infrastrukture rudnika u Labinu u nove javne sadržaje startala je već u projektu «Novi svjetionici hrvatskog Jadrana» Berlage Instituta, MATRA programa i Udruženja hrvatskih arhitekata iz 2005. godine. Sljedeći korak u aktivaciji zgrada nekadašnjeg ugljenokopa bilo je provođenje natječaja za prenamjenu prostora u gradsku knjižnicu i multimedijalni centar.

Prvonagrađeni natječajni rad urbanističko-arhitektonsko rješenjem sagledava kompleks kao cjelinu koja u zadanim fazama i konačnici funkcionira kao javni prostor i generator kulture u regiji te služi kao mjesto susreta i produkcije kako kulturnih djelatnika tako i građana Labina i okolice. U prostornom rješenju kompleksa ističe se ideja pretvaranja danas neuglednog i zapuštenog trga oko Šohta (platforma za spuštanje u rudnik) u reprezentativni prostor urbanog karaktera sa Šohtom kao ikonografskim elementom.

Kompleks se novom organizacijom dijeli na više cjelina: Gradska knjižnica unutar Mramorne dvorane; Multimedijalni kulturni centar u prostorima bivšeg Kupatila; Muzej rudarstva u Lamparni; glavni pristupni trg oko Šohta s javnim i komercijalnim sadržajima u podrumu Lamparne s vezom prema multimedijalnom centru, te manji knjižnični trg s jugoistočne strane Kupatila.
U prvoj fazi obnove zgrada pristupilo se izvedbi Gradske knjižnice Labin i vanjskih prostora oko Šohta pod nazivom Pijacal.

Osnovna koncepcija uređenja interijera knjižnice zasnivala se na ideji zadržavanja karaktera zgrade uz momente prezentacije nekadašnjeg uređenja i atmosfere, ali uz poštivanje nove funkcije, jer u konačnici, bit će to nova namjena i novi korisnici.

U cijeloj zgradi prisutni su dijelovi gdje je ogoljena i vidljiva stara struktura. U Mramornoj dvorani to je dio poda i mramorom prekriveni zidovi dok su u kontaktnoj zoni to zidne pločice, cijevi kupatila i slično…

Iznimno, cijela jedna prostorija namjenjena je „memoriji rudara“ gdje je na vratima nekadašnjeg ulaza u Kupatilo postavljena vodena zavjesa s video projekcijama iz života rudara.

U Mramornoj dvorani - reprezentativnoj dvorani u kojoj su se primale plaće i dizali štrajkovi, novim ambijentom se nastojalo afirmirati njezinu prostornost i osvjetljenost. Kad se uklonilo improvizirane elemente natkrivanja dijelova krova od staklenih opeka prostor je dobio svoju prvotnu atmosferu i reprezentativnost. Nastojalo se zgradu “očistiti” od neprikladnih intervencija koje su nastajale tijekom nekoliko godina nakon zatvaranja ugljenokopa.

Dizajn interijera proizašao je iz zatečenih elemenata u samom prostoru.
Monokromatskim pristupom oblikovanja interijera ističe se i prezentira mramor (po kojoj je dvorana i dobila ime) kojim su u potpunosti prekriveni postojeći zidovi nove knjižnice.
U niše koje su se koristile kao prozori za okolne prostore postavljaju se police s knjigama, a kako bi te police bile dostupne, podiže se razina poda u vidu platforme varijabilne širine ophoda uz zidove dvorane. Platforma preuzima različite funkcije – djelomično odvojenog dječjeg odjela, zatim čitaonice na tribinama te prostor studijskog rada.

Izraženi ortogonalni rasteri, krenuvši od osnovnog rasporeda konstrukcije i stupova, zatim okvira prozora i vrata te u detalju raster staklenih opeka na svodu, preuzimaju se i potenciraju oblikovanjem interijera. Preklapanje postojećih i dodanih rasteriziranih elemenata ostvaruje se u prvom redu rasporedom opreme i ortogonalnim kretanjem, a zatim u oblikovanju stolova, rasteriziranih polica i u konačnici perforacijama metalnih bočnica stolova i polica.
Nasuprot Mramornoj dvorani prostor zgrade koji je pripadao nekadašnjem kupatilu karakteriziran je iznimno grubim dizajnom koji je otvorio mogućnost isticanja potpuno drugačije atmosfere tog prostora namijenjenog isključivo rudarima.

Najveća građevinska intervencija je umetanje nove etaže. Kako se ne bi stvarala zabuna oko toga da je riječ o novoj intervenciji, tretirana je kao umetnuto strano tijelo (čelična kutija) koje se jasno iščitava radi čelične konstrukcije, poda i stropa od lima. Diferencirano je ono što je potpuno novo, od tkiva koje je zbog dotrajalosti moralo biti zamijenjeno suvremenom konstrukcijom (dio nosive konstrukcije). Zamijenjeni dijelovi stare konstrukcije su betonski dok su novi elementi uvijek čelični (vanjsko stubište, umetnuta etaža, lift…).

Materijali koji su u ovom dijelu interijera su većinom neobrađeni, zaštićeni od vanjskih utjecaja prozirnim lakiranjem. Oprema se izvodi u sirovom, prozirno lakiranom čeličnom limu, uz kontrolirano hrđanje.

Ostaci keramike na zidovima su tretirani su tako da je od neugledne kupaonske keramike dobiven poliptih na zidovima koji spaja bivše sanitarne prostore i potpuno oprečnu namjenu polivalentne dvorane ili internet cafe-a. Nove obrade zidova i podova se namjerno izvode kao neutralna podloga na kojoj će stare obloge biti prezentirane.
Dizajnom i atmosferom novi interijer je diskretan podsjetnik na to što je nekad bila namjena toj kući.

Osnovni koncept signalizacije je integracija s projektom, a ne dodatak. Upotrebom istih ili kompatibilnih materijala ili načina komponiranja, bilo da zove na to da se trenutačno osjeti industrijska tema kad se zastane na ulazu na kortensku ploču s podnim natpisom, bilo da se doda neformalniji element kod postavljanja magnetskih natpisa u samom prostoru knjižnice
Kako bi signalizacija funkcionirala u punom opsegu očekuje se uključivanje zaposlenika knjižnice u proizvodnju/postavljanje dizajna za svoje potrebe, a u osnovi većina rješenja je postavljena na oblikovanju nove hibridne tipografije – spoja industrijske standardiziranosti (kao kod DINa) i art deco detalja koji traže i dodaju svoj vlastiti karakter.

Takav tip tipografije komentar je i povijesne situacije odnosno svih faza postojanja prostora rudnika – od vladavine Italije, preko socijalističkog razdoblja do danas svaka faza ostavlja tragove na građevini kao i na našoj novoj labinskoj tipografiji.

Gradska knjižnica Labin

Lokacija: Labin, Hrvatska
Autori natječajnog rada: Damir Gamulin dipl. diz., Margita Grubiša dipl. ing. arh., Marin Jelčić dipl. ing. arh., Zvonimir Kralj dipl. ing. arh., Igor Presečan arh., Ivana Žalac dipl. ing. arh.
Autori interijera: Ivana Žalac dipl. ing. arh., Margita Grubiša dipl. ing. arh., Igor Presečan arh., Damir Gamulin dipl. diz.
Voditeljice projekta: Ivana Žalac i Margita Grubiša
Projektirano: 2007.
Izgrađeno: 2013.
Investitor: Grad Labin
Tlocrtna površina: 1.200 m2
Fotografije: Ivan Dorotić (interijeri)

*klikom na nacrte isti se otvaraju u posebnom prozoru, uvećani

The post ‘Gradska knjižnica Labin’ appeared first on vizkultura.hr.

Subotom predstavljamo autorski projekt iz sfere arhitekture, dizajna interijera, privremenih prostornih struktura i oblikovanja javnih prostora

Igor Presečan i Damir Gamulin – ‘Mrtvačnica groblja Resnik’

O projektu:
Novi ambijent formiran je jednostavnom postavom tri masivna zida – „monolita“, kojI svojom organizacijom i smještajem na parceli, te odnosu prema neposrednom kontekstu i crkvi te groblju u blizini, ostvaruju gradaciju sadržaja s namjerom što dostojnijeg ispraćaja pokojnika.
Monoliti su postavljeni međusobno paralelno, i u pomaku, radi inteziviranja postepenosti doživljaja, te time formiraju i funkcionalne sklopove, komunicirajući pritom signalizacijski i estetskom – akcentom svjetlosnog proreza. Prodori u kontiuniranoj krovnoj konstrukciji svjetlosnim akcentima dematerijaliziraju prostor te naglašavaju posebnost trenutka.

Do mrtvačnice, duboko smještene u parcelu, distancirane višeslojnim raslinjem kroz koje se nazire, proteže se ulazni predvrt i izlomljeni pješački hodnik – rampa koja se oblikuje kao proširena komunikacija formirajući oproštajni trg koji se podvlači pod duboki trijem.
Kontinuirani trijem povezuje zone cijelog sklopa mrtvačnice, onu neposredno uz odarnicu, zatim drugu mirniju za odmor posjetitelja orijentiranu na vrt, te u nastavku formira prateću natkrivenu komunikaciju sa sanitarijama i ulazom u upravu u pozadini.
Tri osnovne funkcionalne cjeline grupirane su prema hijerarhiji koju sama namjena iziskuje – primarni prostor pripada odarnici, koja se vizualno i funkcionalno odvaja od pratećih prostora, koristeći povoljnu orijentaciju.

Završne obrade ploha zidova, podova i krova izvode se grubom izvedbom. Pročelja su izvedena kao višeslojne konstrukcije od nosivih ab zidova, slojeva izolacija i u završnoj obradi kao tankostjeni lijevani beton spravljen na gradilištu s vidljivim kamenim agregatom uzetim sa same lokacije. U slučaju monolita to su višeslojne ventilirane konstrukcije završno izvedene iz grubih kalanih hrastovih platica iz okolnih šuma. Pristupna rampa, oproštajni trg i hodna površina trijema izvedeni su iz prirodne bijele sipine. U zatvorenim prostorima plohe su predviđene od lijevanog pranog betona s vidljivim agregatom, od čega su izvedena i masivna betonska „nevidljiva” vrata između odarnice i pomočne prostorije.
Unutrašnje uređenje u potpunosti nastavlja sljed postavljenih tema i pristupa, u primjeni i obradi. Svi elementi su projektirani i izvedeni posebno za svrhu mrtvačnice, odar od kalanih hrastovih platica i čelika, klupe i stolice iz cjelovitih trupaca, čelična korita na drvenim postoljima kao umivaonici, slavine izvedene od instalacijskih cijevi, te nadalje kompletan mobilijar i signalizacijski elementi.

Pažljivim odabirom arhitektonskih, interijerskih i krajobraznih elemenata, minimaliziranjem primjenjenih materijala u smislu dosljednosti i kontinuiranosti, kao i samim izborom i grubom obradom, nastojalo se se stvoriti integralni mikroambijent suvremene i funkcionalne građevine i krajobraza kao jedinstven odraz “ruralnog predgrđa”, konteksta s kojim komuniciraju i u kojem se nalaze.

Lokacija: Zagreb, Hrvatska
Autori: Igor Presečan i Damir Gamulin
Koautori: Veronika Radman, Silvija Pranjić, Ela Prižmić
Investitor: Grad Zagreb / predstavnik investitora: Dunja Žmikić
Godina natječaja: 2008. / 1. nagrada
Godina projekta: 2010./2012.
Godina izvođenja: 2012./2013.
Površina lokacije: 1505 m2
Tlocrtna površina: 421 m2
Budžet: 3.500.000 kn

PROJEKTNI RAZVOJNI TIM:
ARHITEKTURA: PUBLIC DESIGN d.o.o.
voditelji projekta: Andrea Mikac, Igor Presečan
autorski suradnici: Igor Presečan, Damir Gamulin, Veronika Radman, Silvija Pranjić, Ela Prižmić
suradnici: Melita Hrustić, Nataša Hrsan, Renato Cottiero, Ivan Palijan
KONSTRUKCIJA: PALIJAN d.o.o.
INSTALACIJSKI SISTEMI: EKSPERTERM d.o.o. / VIKING u.o. / UOIE Marijan Kokić
TEHNOLOŠKA RJEŠENJA: Nataša Hrsan / Boris Ferk / Edin Karamehmedović / Dalibor Fiket
RASVJETA: Nino Kušter / Marijan Cestar
NATJEČAJNI TIM / AUTORI IDEJNE FAZE: Igor Presečan, Damir Gamulin, Veronika Radman
INTERIJER I MOBILIJAR: Igor Presečan, Damir Gamulin / koautori: Silvija Pranjić, Melita Hrustić
KRAJOBRAZ: Igor Presečan, Damir Gamulin, Luka Jelušić, Vlasta Oreb
FOTOGRAFIJE: Damir Gamulin & Igor Presečan

*klikom ne jedan prikaz otvara se cijela galerija

The post ‘Mrtvačnica groblja Resnik’ appeared first on vizkultura.hr.

Sinoć su objavljene nominacije za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata – UHA. Podsjetimo, UHA svake godine, ususret velikoj izložbi arhitektonskih realizacija iz protekle kalendarske godine, objavljuje najbolje projekte nominirane za nagrade u četiri kategorije, koje izabire Stručni savjet UHA-e.

Ovogodišnja odluka o nominiranima bio je prvi takav zadatak novog Stručnog savjeta, koji je imenovan nakon što je krajem prošle godine izabrano novo predsjedništvo Udruženja hrvatskih arhitekata, na čelu s Predsjednicom Sanjom Cvjetko Jerković.

Za stručni savjet, po čijem su sudu izabrane ovogodišnje najuspješnije realizacije, imenovani su sljedeći arhitekti Boris Fiolić, voditelj Stručnog savjeta UHA-e i 2. dopredsjednik UHA-e, Vedran Duplančić, Marko Vitković, Mira Tadej Crnković, Nikola Škarić, Janko Velnić i Željko Golubić.

Stručni savjet UHA-e nominirao je 13 autora i autorskih timova, od ukupno prijavljenih 99 autorskih ostvarenja.

Kako se navodi u objavi rezultata na stranicama UHA-e, većinom glasova Stručni savjet je donio sljedeće odluke;

Za nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ” – za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu kalendarsku godinu nominiraju se:

► OSNOVNA ŠKOLA ALOJZIJA STEPINCA
Autor: Davor Mateković
Koautori: Tomislav Stojan, Vedrana Jančić
Suradnica: Maja Horvat
Lokacija: Vrbani, Zagreb

   
*fotografije: Damir Fabijanić

Projekt Osnovne škole već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pa više o projektu škole uz tekst i galeriju fotografija pogledajte na linku vizkultura.hr/osnovna-skola-vrbani/

► MRTVAČNICA NA GROBLJU U VIRU
Autor: Bogdan Marov
Suradnici: Ivana Grgurec Zagrajski i Zrinka Paleka
Lokacija: Vir

   
*fotografije: Bogdan Marov

►SPORTSKA DVORANA I TRG NA KRKU
Autori: Arhitektonski biro Turato; Idis Turato, Ida Križaj, Marko Liović, Josip Mičetić i Ana Staničić
Lokacija: Trg Glagoljaša, grad Krk, otok Krk

*Fotografije: Sandro Lendler i Domagoj Blažević

The Hall Story from idisturato.com on Vimeo.

Projekt dvorane i trga na Krku već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više pogledajte na linku vizkultura.hr/dvorana-i-trg-na-krku/

► ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO UREĐENJE TRGA PETRA ZORANIĆA I POLJANE ŠIME BUDINIĆA
Autori: Aleksandra Krebel, Alan Kostrenčić
Suradnici: Jelenko Hercog (grafički dizajn), Hrvoje Giaconi (konzervatorske konzultacije), Hrvoje Turkulin (tehnologija drva), Bruno Lovrenčić (vizualizacije), Slavica Polić, Ivan Vadanjel, Darovan Tušek
Lokacija: Zadar

   
*Fotografije: Damir Fabijanić

Projekt trga i poljane u Zadru već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE pa više o projektu, uz tekst i galeriju fotografiaj pogledajte na linku vizkultura.hr/trg-i-poljana-u-zadru/

Za nagradu „DRAGO GALIĆ“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu nominiraju se:

► VERTIKALNI ANEKS
Autori: NFO: Kata Marunica i Nenad Ravnić
Suradnici: Dijana Pavić, Petra Črne (NFO d.o.o.); Ivan Fabris (IF PROJEKT d.o.o.); Juraj Jordanić (IEP d.o.o.); Tomica Čudina (FOREL PROJEKT d.o.o.)
Lokacija: Pakoštane

     
*Fotografije: Antonio Garcia Andres

►KUĆA V2
Autori: 3LHD
Projektni tim: Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Romana Ilić, Marin Mikelić, Ivana Dabrović / Ecoing d.o.o., Kristina Vidić / Ecoing d.o.o.
Suradnici projektnog tima: Hrvoje Vidović / 3LHD, Caroline O’ Leary / 3LHD
Lokacija: Dubrovnik

   
*Fotografije: Marko Ercegović

Projekt kuće V2 već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više o projektu uz galeriju fotografija i tekst, pogledajte na linku vizkultura.hr/kuca-v2/

►APARTMANI AMARIN
Autori: 3LHD
Projektni tim: Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Hrvoje Bilandžić, Koraljka Brebrić Kleončić, Ivan Ćurković, Tina Galešić, Tin Kavurić, Nives Krsnik Rister, Leon Lazaneo, Kristina Marković, Eugen Popović, Krunoslav Szorsen, Dijana Vandekar
Lokacija: Rovinj

   
*Fotografije: Miljenko Bernfest i Igor Zirojević

Projekt apartmanskog naselja Amarin već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više o projektu, uz galeriju fotografija i tekst, pogledajte na linku vizkultura.hr/apartmansko-naselje-amarin/

Za nagradu „BERNARDO BERNARDI“ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu kalendarsku godinu nominiraju se:

► IZLOŽBA ‘KULTURA PUŠENJA – OD TABUA DO TABUA’
Autori: Damjan Geber, David Kabalin – Brigada
Koautori: Simon Morasi Piperčić, Marina Brletić, Kristina Jeren, Bruketa&Žinić OM
Suradnici: Lorenzo Cetina
Lokacija: Gliptoteka HAZU, Zagreb

*Fotografije: Domagoj Blažević i Domagoj Kunić

Culture of smoking: From Taboo to Taboo from Bruketa&Zinic OM on Vimeo.

►BOUTIQUE HOSTEL FORUM + CAFFE FORUM
Autori: STUDIO UP, Damir Gamulin
Suradnici: Jelena Martić, Izvor Simonović-Majcan, Marko Salopek, Robert Tičić, Sara Jurinčić, Vanda Trifunović, Hrvoje Šmidihen, Nikola Brlek, Rosa Rogina, Mirna Udovčić, Nikola Arambašić, Siniša Radić (strojarstvo), Vojislav Štrbac (elektoinstalacije), Milan Bjedov (vodovod i kanalizacija), Maksim Carević (zaštita od požara i zaštita na radu), Ante Uglešić (statika)
Lokacija: Zadar

  
Fotografije: Damir Gamulin i Damir Žižić

► GRADSKA KNJIŽNICA LABIN
Autori interijera: Ivana Žalac, Margita Grubiša, Igor Presečan i Damir Gamulin
Autori natječajnog rada: Damir Gamulin, Margita Grubiša, Marin Jelčić, Zvonimir Kralj, Igor Presečan, Ivana Žalac
Lokacija: Labin

*Fotografije: Ivan Dorotić

Projekt knjižnice u Labinu već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više o projektu, uz galeriju fotografija i tekst, pogledajte na linku vizkultura.hr/gradska-knjiznica-labin/

Za nagradu „NEVEN ŠEGVIĆ“ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture nominirani su:

►“THANKS FOR THE VIEW MR MIES, LAFAYETTE PARK, DETROIT”
Autorice: Lana Cavar, Danielle Aubert, Natascha Chandani/Placement
Suradnici: Diana Murphy, Corine Vermeulen, Vasco Roma

►“LAVOSLAV HORVAT: KONTEKSTUALNI AMBIJENTALIZAM I MODERNA”
Autorica: Zrinka Paladino

►“MIROSLAV BEGOVIĆ”
Autorica: Borka Bobovec
Fotografije: Begović, Fabijanić, Kisić, Roca, Semijaljac, Stojanović, Zuber, Bernfest 

Nagrade će biti uručene dobitnicima na otvorenju tradicionalne “Godišnje izložbe realizacija”. Datum otvorenja izložbe i dodjele nagrada bit će naknadno objavljeni.

Bez obzira na to što se u kuloarima navodi kako ovogodišnja produkcija domaćih arhitekata, ponajviše poradi krize, nije bila produktivna kao neke ranije, no sudeći po nominacijama, ali i projektima koji po ocijeni žirija nisu zaslužili nominacije, čini se da je takav stav neutemeljen. Zato će svakako biti zanimljivo pogledati izložbu ‘Realizacija iz 2013.’ te vidjeti što se još gradilo u Hrvatskoj te koji su projekti ostali bez nominacije.

Spomenuti svakako treba projekt Mrtvačnice Resnik autorskog tima Presečan – Gamulin (projekt pogledajte ovdje) te Trg na Rivi u Crikvenici arhitekata iz NFO-a (link za projekt), dva projekta koja su u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE bili najčitaniji u 2013. godini, zatim “obiteljsku kuću u Serdarovoj” Dva arhitekta (link za projekt) te bazenski kompleks Vijuš (link za projek) u Slavonskom brodu autorskog tima Pedišić, Hofrmann i Velasco Farrera.

Valja također napomenuti kako pretpostavljamo da odličan projekt Arheološkog muzeja u Vučedolu čiji su autori arhitekti iz Radionice Arhitekture, kojeg smo također predstavili na Vizkulturi, s ozbirom na to da interijerski segment projekta nije gotov, nije bio prijavljen na izložbu, pa vjerujemo kako će za nagrade konkurirati dogodine.

Pozivamo vas da prokomentirate nominacije i nominirane projekte te nam napišete koji bi projekti, po vašem mišljenju, trebali osvojiti nagrade.

POVRATAK NA NASLOVNICU

The post Najbolja hrvatska arhitektura iz 2013. appeared first on vizkultura.hr.

Subotom predstavljamo autorski projekt iz sfere arhitekture, dizajna interijera, privremenih prostornih struktura i oblikovanja javnih prostora

Studio UP + Damir Gamulin Dizajn – ‘Boutique Hostel Forum’

O projektu:
Lokacija; Zadarski poluotok. Rimski forum. Između Katedrale Sv. Stošije i Arheološkog muzeja. Poslovno stambeni sklop Bruna Milića iz 1964.godine mjesto je intervencije.

Novi sklop je konvertiran u 37 soba, u 111 ležajeva. Zatečeni prostorni limiti transformirani su, novim gipskartonskim geometrijama, rasterima boje, ritmovima keramičkih pločica, sjajnim lakom, akrilnim reflektivnim pločama i zatamnjenim ogledalima – kako bi se stvorio novi odnos prema antiknoj, modernističkoj baštini i prirodi.

Program postepeno gradira iz privatnog u javni – kontinuiranim hodnikom chat sobe, instaliranim dvorišnim paviljonom koji postaje mjesto susreta i razmjene globalno/lokalnog iskustva gostiju i stanara te u prostoru Café-a na sjecištu carda i decumanusa među diaboličnim refleksijama gdje svaki karakter nalazi vlastiti prostor, vlastitu stolicu, vlastiti odraz.

AUTORI: STUDIO UP + DGD /DAMIR GAMULIN DIZAJN/
SURADNICI: Jelena Martić, Izvor Simonović-Majcan, Marko Salopek, Robert Tičić, Sara Jurinčić, Vanda Trifunović, Hrvoje Šmidihen, Nikola Brlek, Rosa Rogina, Mirna Udovčić, Nikola Arambašić, Siniša Radić (strojarstvo), Vojislav Štrbac (elektroinstalacije), Milan Bjedov (vodovod i kanalizacija), Maksim Carević (zaštita od požara i zaštita na radu), Ante Uglešić (statika)
FOTOGRAF: Damir Žižić
GODINA PROJEKTIRANJA: 2011. – 2012.
IZVOĐAČ: TROMONT
GODINA DOVRŠETKA GRADNJE: 2013.
POVRŠINA LOKACIJE: 480 m2
UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA: 977 m2 hostel + 148 m2 caffe

Više o autorima:
studioup.hr
gamulin.net

Kategorija PROJEKTIRANJE otvorena je za prijave vaših projekata iz sfera arhitekture, uređenja interijera, javnih prostora i privremenih prostornih struktura, a vaše radove primamo na naš mail submit@vizkultura.hr. Više informacija saznajte klikom na tirkizni prikaz iznad.

POVRATAK NA NASLOVNICU

The post ‘Boutique Hostel Forum’ appeared first on vizkultura.hr.

Sinoć su u prostorima Udruženja hrvatskih arhitekata dodjeljenje godišnje nagrade UHA-e za najbolja arhitektonska ostvarenja iz 2013. godine, u sklopu otvorenja godišnje izložbe realizacija.

Osim nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, nagrade Drago Galić za stambenu arhitekturu, nagrade Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja te nagrade Neven Šegvić za publicistički rad, dodjeljena je i nagrada Viktor Kovačić za životno djelo, koja je zasluženo pripala arhitektu Marijanu Hržiću.

*Marijan Hržić, D. Mance i Z. Krznarić – Krematorij Mirogoj, Zagreb (1981. – 1984.)

Kako ističe Stručni savjet UHA-e u uvodniku kataloga izložbe, nagrada Viktor Kovačić za životno djelo dodjeljuje se Hržiću, koji je za svoj rad osvojio već niz priznanja i najviših državnih nagrada za svoj stvaralački opus i sustavni rad na promišljanju urbanizma. Nagrada Viktor Kovačić još je jedan podsjetnik na njegove inventivne prijedloge, istančani osjećaj za urbanotvornu dimenziju arhitekture, veliko planersko iskustvo, teorijsko promišljanje i nadasve plodonosnu arhitektonsku praksu.

*Marijan Hržić, D. Mance, Z. Krznarić i V. Neidhardt – Nacionalna i sveučilišna biblioteka, zagreb (1978. – 1995.)

*Marijan Hržić – Poslovni sklop Eurotower, Zagreb (2003. – 2008.)

Nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ” – za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu kalendarsku godinu osvojio je Arhitektonski biro Turato (autorski tim: Idis Turato, Ida Križaj, Marko Liović, Josip Mičetić i Ana Staničić) za Sportsku dvoranu i gradski trg u gradu Krku na otoku Krku.

*Foto: Domagoj Blažević

*Foto: Ivan Dorotić

The Hall Story from idisturato.com on Vimeo.

Više o projektu, kojeg smo lani predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pogledajte na linku

Nagradu „DRAGO GALIĆ“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu osvojio je 3LHD za kuću V2 u Dubrovniku.

*Fotografije kuće V2: Marko Ercegović

Više o projektu, kojeg smo lani predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pogledajte ovdje

Nagradu „BERNARDO BERNARDI“ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu kalendarsku godinu osvojili su Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin i Igor Presečan za projekt Gradske knjižnice Labin u Labinu.

*Foto: Ivan Dorotić

Više o projektu, kojeg smo lani predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pogledajte ovdje

Nagradu „NEVEN ŠEGVIĆ“ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture podjelie su dr. sc. Zrinka Paladino za knjigu ‘Kontekstualni ambijentalizam i moderna’ te dr.sc. Borka Bobovec za Monografiju Miroslava Begovića. Više o ovim publikacijama pogledajte na linkovima ‘Kontekstualni ambijentalizam i moderna’ i ‘Monografija Miroslav Begović’

Čestitamo nagrađenima!

The post Tko je osvojio Kovačića, Galića i Bernardija? appeared first on vizkultura.hr.

Selekcijska komisija Izložbe hrvatskog dizajna 1314 – u sastavu Vanja Cuculić, Branka Donassy, Tin Kadoić, Igor Kuduz i Tihana Taraba – odlučila je o tri nominacije za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva.

O dobitniku Velike nagrade odlučivat će međunarodni Ocjenjivački sud Izložbe 1314, a odluka će biti objavljena na otvorenju Izložbe, 4. rujna 2014. u Muzeju za umjetnost i obrt. Velika nagrada HDD-a dodjeljuje se projektu ili inicijativi koja je svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću ili jasnom i snažnom porukom široke društvene prepoznatljivosti, značajno odskočila u odnosu na ostatak dizajnerske produkcije te tako obilježila hrvatsku dizajnersku scenu i njen širi kontekst u protekle dvije godine.

Nominirani su:
PROSTORIA (KVADRA)
BALKAN TIPOSISTEM / autori: Marija Juza, Nikola Đurek
GRADSKA KNJIŽNICA LABIN / autor: Damir Gamulin
 

PROSTORIA (KVADRA)

Kada je početkom 2011. godine tadašnja Kvadra, danas Prostoria, raspisala natječaj za ojastučeni namještaj, a provodio ga je HDD, teško je bilo predvidjeti da će upravo taj natječaj biti od velikog značaja za čitavu dizajnersku zajednicu. Od tog prvog, za hrvatsko tržište nesvakidašnjeg natječaja, pa sve do danas, Prostoria je nastavila sve snažnije ustrajati na radu s hrvatskim dizajnerima i takva je poslovna strategija donijela izvanredne regionalne i međunarodne rezultate. Odnos u kojem je s jedne strane entuzijastični proizvođač spreman na investiciju i rizik, a s druge dizajner kojem je dan visok stupanj slobode, pokazao se dobitnom kombinacijom za sve sudionike procesa. Zahvaljujući Prostoriji, hrvatski dizajn prisutan je i prepoznatljiv na međunarodnoj sceni, tvrtka sudjeluje na svim velikim međunarodnim sajmovima a o njihovim proizvodima pišu relevantni svjetski mediji. U Hrvatskoj, njihovi su proizvodi potpuno ravnopravno s etabliranim svjetskim proizvođačima ušli u prostore javne funkcije i namjene, njima se opremaju hoteli, poslovni prostori, državne i javne institucije. Prostoria je omogućila da visokokvalitetni, dizajnirani i cjenovno prihvatljivi proizvodi konačno postanu dostupni i domaćim kupcima. Sustav rada koji je Prostoria ustanovila naprosto funkcionira – promišljen je i dobro isplaniran ne samo u svom proizvodnom dijelu nego i u cjelokupnom iznošenju proizvoda na tržište: od njegove prezentacije, marketinga i prodaje, pa sve do snažnih PR aktivnosti i sveukupne vidljivosti i prisutnosti na sceni. Iz dizajnerske perspektive ovo je gotovo idealan primjer suradnje i sinergije s proizvođačem, po mnogo čemu jedinstven u Hrvatskoj.

*Sve projekte Prostorie (Kvadre) do sada predstavljene na Vizkulturi, uključujući produkte prikazane na gornjim fotografijama, pogledajte na tagovima KVADRA i PROSTORIA

BALKAN TIPOSISTEM
autori: Marija Juza, Nikola Đurek
samoinicirani rad

Obrazloženje:
Tiposistem Balkan autora Nikole Đureka i Marije Juze primjer je koji svojom britkom i kritičnom idejnom koncepcijom, kao i posljedičnom primjenom u različitim kontekstima, snažno ukazuje upravo na simboličku i komunikacijsku moć dizajna. Iniciran od strane svojih autora, i vrlo brzo prihvaćen ne samo od dizajnerske zajednice nego i od šire društvene scene kao znak prepoznavanja, solidarnosti i stava, Balkan je istodobno i iskaz o problemu komunikacije i njegovo duhovito razrješenje. Uzorno i sustavno oblikovno izvedena, tipografija Balkan korespondira s društvenim i političkim kontekstom bez da ga banalizira. Ona demonstrira kako pismo kao medij može biti nosilac značenja i identifikacije.

*Upotreba tiposistema Balkan na istoimenom plakatu koji je Nikola Đurek radio za Vizkulturin projekt PLAKATIRANJE. Više o plakatu >>>> http://vizkultura.hr/balkan/

Više o radu BALKAN TIPOSISTEM:
Balkan je tiposistem koji objedinjuje latinično i ćirilićno pismo. Nastao je kao rezultat istraživanja fenomena Balkan sprachbunda i zajedničkih svojstava južnoslavenskih jezika i pisama. Osim što je ovaj tiposistem primarno font, on je i automatski prevoditelj ili konverter hrvatske latinice u srpsku ćirilicu i srpske ćirilice u hrvatsku latinicu – sistem pomirbe različitih pisama i edukativni softver, hibrid koji dekodira oba pisma, depolitizira ih i demistificira u svrhu edukacije, tolerancije i najvažnije njihove prvotne funkcije – komunikacije.

*Projekt Balkanski vizualni sistemi Marije Juza, osmišljen na Studiju dizajna, predstavili smo u našoj kategoriji STUDENTARIJE, pogledajte ga na linku

GRADSKA KNJIŽNICA LABIN
Dizajn: Damir Gamulin
Arhitektura, interijer: Margita Grubiša, Igor Presečan, Ivana Žalac
Naručitelj: Grad Labin

Obrazloženje:

Gradska knjižnica Labin je rad čija se iznimna oblikovna kvaliteta zasniva na dosljednom sinergijskom projektiranju dviju struka: arhitektonske i dizajnerske. Redizajnirani prostor unutar bivšeg rudarskog kompleksa u Labinu postao je mjesto koje uz utilitarnu funkciju knjižnice promiče i interpretaciju nematerijalne baštine. Interpretacija, međutim nije polazišna točka u projektiranju, ona je upravo rezultat istog. Dizajnirani elementi interijera i eksterijera premreženi sustavno primijenjenim vizualnim identitetom i signalistikom postaju na neki način ‘izlošci’ u ‘stalnom postavu’. Svaki pojedini element projekta korespondira s duhom mjesta. Tako se primjerice vizualni identitet zasniva na tipografskoj matrici koja je rezultat istraživanja šireg konteksta uporabe pisama u industrijskoj baštini, a smještanjem u prostorni okvir rudarskog kompleksa postaje šifra za čitanje i razumijevanje povijesti i identiteta lokalne zajednice. Ovaj cjelovit i vrlo složen projekt kroz suptilne i pažljivo izbalansirane autorske intervencije u dizajnu i arhitekturi neupitno pomiče standarde promišljanja sličnih zadataka, a rezultira potpunom redefinicijom samog subjekta. Gradska knjižnica postaje centar za posjetitelje, tj. svojevrsni muzej zajednice.

Više o radu:

Osnovni element vizualnog identiteta, prostorne grafike i signalizacije interijera nove gradske knjižnice izvedenog u bivšem rudarskom kompleksu u Labinu, je kodificirana tipografija La Din, gotovo neprirodan spoj hladnog industrijskog dojma i dekorativnih art deco elemenata koji reflektira priču povijesnog razvoja i transformacije rudarske industrije u Labinu. Ovaj spoj stilova pronađen je analizom slovnih artefakata industrijske baštine od samog Labina do željezara u Sisku i Jesenicama. Novonastala slovna baza s pripadajućim setom piktograma korištena je u prostoru u skladu s ostalim interijerskim i eksterijerskim rješenjima kroz sukladan odabir materijala. U sastavu knjižnice nalazi se i soba sjećanja u kojoj se na zastoru, sačinjenom od vodenih mlazova, projicira video sekvenca montirana iz arhivskog materijala rudnika u Labinu.

Više o projektu knjižnice Labin pogledajte na linku

Tekstovi: T.Taraba, M.Golub, V.Cuculić

The post Kome ide velika nagrada HDD-a? appeared first on vizkultura.hr.

Nakon nominacija hrvatskih realizacija za europsku arhitektonsku nagradu Mies van der Rohe, koje smo predstavili prošlog tjedna, objavljene su nominacije za još jednu međunarodnu nagradu – Piranesi Award.

Spomenuta nagrada dodijeljuje se u sklopu Piranskih dneva arhitekture, međunarodne arhitektonske konferencije koja se od 1983. godine održava u Piranu u Sloveniji, evaluirajući trenutačne tendencije u arhitekturi. Ovogodišnje izdanje održat će se 22. studenog u Piranu, a tema konferencije jest “Vision of Architecture”.

U sklopu dana arhitekture dodijelit će se i nagrade, izabrane između projekata koje nominiraju selektori iz osam država koje sudjeluju na konferenciji i konkuriraju za nagrade, a to su Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Mađarska, Italija, Slovačka i Slovenija.

Maroje Mrduljaš, izbornik za Hrvatsku, odabrao je 5 domaćih projekata koji konkuriraju za nagradu. Podsjetimo, u konkurenciju za nominacije svake godine ulaze projekti završeni u protekle dvije godine.

Nominirani su:

►Gradska njižnica Labin, Labin (Damir Gamulin, Margita Grubiša, Igor Presečan, Ivana Žalac) > Projekt smo predstavili OVDJE

►Stalni postav antike, arheološki muzej Zadar (Iva Letilović, Igor Pedišić)

►Trg Petra Zoranića, Zadar (Kostrenčić i Krebel arhitekti) > Projekt smo predstavili OVDJE

►Arheološki park Principij, Trsat, Rijeka (Nenad Fabijanić, Arhitektonski studio Fabijanić)

►Plaža Mulini, Rovinj (3LHD) > Projekt smo predstavili OVDJE

Komentar na nominacije i način izbora projekata koji konkuriraju Mrduljaš je, za portal Vizkultura.hr, prokomentirao u tekstu u nastavku:

*Knjižnica Labin

“Nacionalne selekcije za Piranske dane arhitekture standardno se sastoje od 5 projekata i nisu uvjetovane krovnom temom. No, usprkos tom komornom formatu, moguće je osmisliti selekciju koja je problemska i tematska, pogotovo ako to dozvoljava raspoloživa dvogodišnja arhitektonska produkcija.

Ove godine za hrvatski nastup odabrane su realizacije koje se mogu svesti pod zajedničku poveznicu nadograđivanje naslijeđa. Svi odabrani projekti intervencije su u već ranije formiranim prostornim situacijama i unapređuju njihove kulturne vrijednosti i uporabne potencijale. Tako se afirmira pristup recikliranja resursa, kritičke afirmacije povijesnih slojeva i aktivnog dijaloga s ambijentom. Dijapazon zadataka, projektantskih pristupa i estetika je namjerno raznolik i apostrofira neke od ključnih tema urbanog ali i šireg društvenog razvoja u Hrvatskoj danas.

  
*Stalni postav antike, arheološki muzej Zadar

Knjižnica u Labinu na šarmantan i programski suvremen način aktivira potencijale post-industrijskih okoliša i nadograđuje se na već formirane socio-kulturne identitete. Stalni postav antike Arheološkog muzeja u Zadru na suvremen način ostvaruje dijalog i s antičkim artefaktima i s modernističkom arhitekturom u kojoj je smještena. Projekt Principija na Trsatu u Rijeci u slojevitom kontekstu afirmira povijesnost i nudi aktivan javni gradski prostor. Trg Petra Zoranića u Zadru na krajnje složenom urbanom mjestu formira skladan, vitalan okvir za urbane aktivnosti i inovativno prikazuje arheološke nalaze. Plaža Mulini u Rovinju smještena je u prekrasnom prirodnom ambijentu, u neposrednoj blizini grupacije modernističkih i suvremenih hotela i pokazuje kako industrija turizma može biti polazište sa suvremeni dizajn javnog prostora.

  
*Trg Petra Zoranića, Zadar

Svi odabrani projekti, od kojih niti jedan nije kuća, adresiraju javnu domenu, polazeći od sasvim različitih zadataka i tema. Odabir radova ujedno je i pohvala naručiteljima koji su arhitektima pružili priliku da u već definiranim situacijama ostvare suvremene doprinose. Također, odabir afirmira i upornost i sposobnost arhitekata da u projektima koji su naročito zahtjevni po pitanju pregovaranja s različitim institucionalnim i drugim akterima razvoja izgrađeno okoliša dosljedno realiziraju svoje zamisli.”

*Arheološki park Principij, Rijeka

* Plaža Mulini, Rovinj

Nominacije iz ostalih 7 država pročitajte na linku

Na Piranskim danima arhitekture osim nagrada profesionalnim arhitektima za već zgotovljene projekte dodijeljuju se nagrade i mladim budućim arhitekima, studentima arhitekture. Kandidati u ovoj kategoriji s hrvatskih fakulteta su sljedeći projekti:

Film Town Mejaši, Split, 2014
Student: Zrinka Visković
Mentor: Saša Begović
Studij arhitekture na FGAG-u u Splitu

Solin XP, Solin, 2014
Student: Mia Vučić
Mentor: Neno Kezić
Studij arhitekture na FGAG-u u Splitu

Grmoščica landslide supporting wall / swimming pool / public niche / residential roof, Zagreb, 2013/2014
Student: Iva Martinis
Mentor: Petar Mišković
Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Design of the new neigbourhood centre in the former barracks area, Zagreb, 2013/2014
Student: Pero Vuković
Mentor: Tonči Žarnić
Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Više o konferenciji i ostalim nominiranima pogledajte na linku

Fotografije: Ivan Dorotić (Labin), Damir Fabijanić (trg Zadar), Miro Martinić (Principij) i Joao Morgado (Mulini beach)

The post Nadograđivanje nasljeđa appeared first on vizkultura.hr.

U zagrebačkom Pogonu Jedinstvo postavljena je nova analogna interaktivna instalacija Pogon Shuffle. Instalaciju su koncipirali Antun Sevšek i Damir Gamulin Gamba, izradio ju je Ivan Kosec, a pojmove je osmislio Nenad Vukušić. Pogon Shuffle je postavljen kako bi se u odlučivanje o Pogonovom programu uključili posjetitelji, i to na jednostavan, intuitivan i zabavan način.

Posjetitelji su pozvani  intervencijama u postavljenu matricu izraziti svoje mišljenje o prošlom, sadašnjem i budućem Pogonovom programu. Zakretanjem drvenih kocki podijeljenih u sedam tematskih skupina posjetitelji mogu neprestano iznova mijenjati sliku matrice i na taj način ostaviti komentare o događajima koje u Pogonu posjećuju, ali i svoje prijedloge za unaprijeđenje budućeg programa.

Pogon Shuffle nastao je u sklopu projekta Making Space for Active Community čiji je cilj osnažiti organizacije civilnog društva za upravljanje kulturnim centrima u Zagrebu, Puli i Karlovcu te uključiti lokalne zajednice u njihov rad. Projekt su u razdoblju od 13. prosinca 2013. do 13. svibnja 2015. proveli Savez udruga Operacija grad, Savez udruga Rojca, KA-Matrix, Grad Zagreb i Grad Pula, a koordinatorica je Miljenka Buljević.

Instalacija je u Pogonu Jedinstvo postavljena trajno.

The post Reci to kockom! appeared first on vizkultura.hr.

Sinoć su objavljene nominacije za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata – UHA. Podsjetimo, UHA svake godine, ususret velikoj izložbi arhitektonskih realizacija iz protekle kalendarske godine, objavljuje najbolje projekte nominirane za nagrade u četiri kategorije, koje izabire Stručni savjet UHA-e.

Ovogodišnja odluka o nominiranima bio je prvi takav zadatak novog Stručnog savjeta, koji je imenovan nakon što je krajem prošle godine izabrano novo predsjedništvo Udruženja hrvatskih arhitekata, na čelu s Predsjednicom Sanjom Cvjetko Jerković.

Za stručni savjet, po čijem su sudu izabrane ovogodišnje najuspješnije realizacije, imenovani su sljedeći arhitekti Boris Fiolić, voditelj Stručnog savjeta UHA-e i 2. dopredsjednik UHA-e, Vedran Duplančić, Marko Vitković, Mira Tadej Crnković, Nikola Škarić, Janko Velnić i Željko Golubić.

Stručni savjet UHA-e nominirao je 13 autora i autorskih timova, od ukupno prijavljenih 99 autorskih ostvarenja.

Kako se navodi u objavi rezultata na stranicama UHA-e, većinom glasova Stručni savjet je donio sljedeće odluke;

Za nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ” – za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu kalendarsku godinu nominiraju se:

► OSNOVNA ŠKOLA ALOJZIJA STEPINCA
Autor: Davor Mateković
Koautori: Tomislav Stojan, Vedrana Jančić
Suradnica: Maja Horvat
Lokacija: Vrbani, Zagreb

   
*fotografije: Damir Fabijanić

Projekt Osnovne škole već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pa više o projektu škole uz tekst i galeriju fotografija pogledajte na linku vizkultura.hr/osnovna-skola-vrbani/

► MRTVAČNICA NA GROBLJU U VIRU
Autor: Bogdan Marov
Suradnici: Ivana Grgurec Zagrajski i Zrinka Paleka
Lokacija: Vir

   
*fotografije: Bogdan Marov

►SPORTSKA DVORANA I TRG NA KRKU
Autori: Arhitektonski biro Turato; Idis Turato, Ida Križaj, Marko Liović, Josip Mičetić i Ana Staničić
Lokacija: Trg Glagoljaša, grad Krk, otok Krk

*Fotografije: Sandro Lendler i Domagoj Blažević

The Hall Story from idisturato.com on Vimeo.

Projekt dvorane i trga na Krku već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više pogledajte na linku vizkultura.hr/dvorana-i-trg-na-krku/

► ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO UREĐENJE TRGA PETRA ZORANIĆA I POLJANE ŠIME BUDINIĆA
Autori: Aleksandra Krebel, Alan Kostrenčić
Suradnici: Jelenko Hercog (grafički dizajn), Hrvoje Giaconi (konzervatorske konzultacije), Hrvoje Turkulin (tehnologija drva), Bruno Lovrenčić (vizualizacije), Slavica Polić, Ivan Vadanjel, Darovan Tušek
Lokacija: Zadar

   
*Fotografije: Damir Fabijanić

Projekt trga i poljane u Zadru već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE pa više o projektu, uz tekst i galeriju fotografiaj pogledajte na linku vizkultura.hr/trg-i-poljana-u-zadru/

Za nagradu „DRAGO GALIĆ“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu nominiraju se:

► VERTIKALNI ANEKS
Autori: NFO: Kata Marunica i Nenad Ravnić
Suradnici: Dijana Pavić, Petra Črne (NFO d.o.o.); Ivan Fabris (IF PROJEKT d.o.o.); Juraj Jordanić (IEP d.o.o.); Tomica Čudina (FOREL PROJEKT d.o.o.)
Lokacija: Pakoštane

     
*Fotografije: Antonio Garcia Andres

►KUĆA V2
Autori: 3LHD
Projektni tim: Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Romana Ilić, Marin Mikelić, Ivana Dabrović / Ecoing d.o.o., Kristina Vidić / Ecoing d.o.o.
Suradnici projektnog tima: Hrvoje Vidović / 3LHD, Caroline O’ Leary / 3LHD
Lokacija: Dubrovnik

   
*Fotografije: Marko Ercegović

Projekt kuće V2 već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više o projektu uz galeriju fotografija i tekst, pogledajte na linku vizkultura.hr/kuca-v2/

►APARTMANI AMARIN
Autori: 3LHD
Projektni tim: Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Hrvoje Bilandžić, Koraljka Brebrić Kleončić, Ivan Ćurković, Tina Galešić, Tin Kavurić, Nives Krsnik Rister, Leon Lazaneo, Kristina Marković, Eugen Popović, Krunoslav Szorsen, Dijana Vandekar
Lokacija: Rovinj

   
*Fotografije: Miljenko Bernfest i Igor Zirojević

Projekt apartmanskog naselja Amarin već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više o projektu, uz galeriju fotografija i tekst, pogledajte na linku vizkultura.hr/apartmansko-naselje-amarin/

Za nagradu „BERNARDO BERNARDI“ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu kalendarsku godinu nominiraju se:

► IZLOŽBA ‘KULTURA PUŠENJA – OD TABUA DO TABUA’
Autori: Damjan Geber, David Kabalin – Brigada
Koautori: Simon Morasi Piperčić, Marina Brletić, Kristina Jeren, Bruketa&Žinić OM
Suradnici: Lorenzo Cetina
Lokacija: Gliptoteka HAZU, Zagreb

*Fotografije: Domagoj Blažević i Domagoj Kunić

Culture of smoking: From Taboo to Taboo from Bruketa&Zinic OM on Vimeo.

►BOUTIQUE HOSTEL FORUM + CAFFE FORUM
Autori: STUDIO UP, Damir Gamulin
Suradnici: Jelena Martić, Izvor Simonović-Majcan, Marko Salopek, Robert Tičić, Sara Jurinčić, Vanda Trifunović, Hrvoje Šmidihen, Nikola Brlek, Rosa Rogina, Mirna Udovčić, Nikola Arambašić, Siniša Radić (strojarstvo), Vojislav Štrbac (elektoinstalacije), Milan Bjedov (vodovod i kanalizacija), Maksim Carević (zaštita od požara i zaštita na radu), Ante Uglešić (statika)
Lokacija: Zadar

  
Fotografije: Damir Gamulin i Damir Žižić

► GRADSKA KNJIŽNICA LABIN
Autori interijera: Ivana Žalac, Margita Grubiša, Igor Presečan i Damir Gamulin
Autori natječajnog rada: Damir Gamulin, Margita Grubiša, Marin Jelčić, Zvonimir Kralj, Igor Presečan, Ivana Žalac
Lokacija: Labin

*Fotografije: Ivan Dorotić

Projekt knjižnice u Labinu već smo predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, više o projektu, uz galeriju fotografija i tekst, pogledajte na linku vizkultura.hr/gradska-knjiznica-labin/

Za nagradu „NEVEN ŠEGVIĆ“ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture nominirani su:

►“THANKS FOR THE VIEW MR MIES, LAFAYETTE PARK, DETROIT”
Autorice: Lana Cavar, Danielle Aubert, Natascha Chandani/Placement
Suradnici: Diana Murphy, Corine Vermeulen, Vasco Roma

►“LAVOSLAV HORVAT: KONTEKSTUALNI AMBIJENTALIZAM I MODERNA”
Autorica: Zrinka Paladino

►“MIROSLAV BEGOVIĆ”
Autorica: Borka Bobovec
Fotografije: Begović, Fabijanić, Kisić, Roca, Semijaljac, Stojanović, Zuber, Bernfest 

Nagrade će biti uručene dobitnicima na otvorenju tradicionalne “Godišnje izložbe realizacija”. Datum otvorenja izložbe i dodjele nagrada bit će naknadno objavljeni.

Bez obzira na to što se u kuloarima navodi kako ovogodišnja produkcija domaćih arhitekata, ponajviše poradi krize, nije bila produktivna kao neke ranije, no sudeći po nominacijama, ali i projektima koji po ocijeni žirija nisu zaslužili nominacije, čini se da je takav stav neutemeljen. Zato će svakako biti zanimljivo pogledati izložbu ‘Realizacija iz 2013.’ te vidjeti što se još gradilo u Hrvatskoj te koji su projekti ostali bez nominacije.

Spomenuti svakako treba projekt Mrtvačnice Resnik autorskog tima Presečan – Gamulin (projekt pogledajte ovdje) te Trg na Rivi u Crikvenici arhitekata iz NFO-a (link za projekt), dva projekta koja su u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE bili najčitaniji u 2013. godini, zatim “obiteljsku kuću u Serdarovoj” Dva arhitekta (link za projekt) te bazenski kompleks Vijuš (link za projek) u Slavonskom brodu autorskog tima Pedišić, Hofrmann i Velasco Farrera.

Valja također napomenuti kako pretpostavljamo da odličan projekt Arheološkog muzeja u Vučedolu čiji su autori arhitekti iz Radionice Arhitekture, kojeg smo također predstavili na Vizkulturi, s ozbirom na to da interijerski segment projekta nije gotov, nije bio prijavljen na izložbu, pa vjerujemo kako će za nagrade konkurirati dogodine.

Pozivamo vas da prokomentirate nominacije i nominirane projekte te nam napišete koji bi projekti, po vašem mišljenju, trebali osvojiti nagrade.

POVRATAK NA NASLOVNICU

The post Najbolja hrvatska arhitektura iz 2013. appeared first on vizkultura.hr.

Subotom predstavljamo autorski projekt iz sfere arhitekture, dizajna interijera, privremenih prostornih struktura i oblikovanja javnih prostora

Studio UP + Damir Gamulin Dizajn – ‘Boutique Hostel Forum’

O projektu:
Lokacija; Zadarski poluotok. Rimski forum. Između Katedrale Sv. Stošije i Arheološkog muzeja. Poslovno stambeni sklop Bruna Milića iz 1964.godine mjesto je intervencije.

Novi sklop je konvertiran u 37 soba, u 111 ležajeva. Zatečeni prostorni limiti transformirani su, novim gipskartonskim geometrijama, rasterima boje, ritmovima keramičkih pločica, sjajnim lakom, akrilnim reflektivnim pločama i zatamnjenim ogledalima – kako bi se stvorio novi odnos prema antiknoj, modernističkoj baštini i prirodi.

Program postepeno gradira iz privatnog u javni – kontinuiranim hodnikom chat sobe, instaliranim dvorišnim paviljonom koji postaje mjesto susreta i razmjene globalno/lokalnog iskustva gostiju i stanara te u prostoru Café-a na sjecištu carda i decumanusa među diaboličnim refleksijama gdje svaki karakter nalazi vlastiti prostor, vlastitu stolicu, vlastiti odraz.

AUTORI: STUDIO UP + DGD /DAMIR GAMULIN DIZAJN/
SURADNICI: Jelena Martić, Izvor Simonović-Majcan, Marko Salopek, Robert Tičić, Sara Jurinčić, Vanda Trifunović, Hrvoje Šmidihen, Nikola Brlek, Rosa Rogina, Mirna Udovčić, Nikola Arambašić, Siniša Radić (strojarstvo), Vojislav Štrbac (elektroinstalacije), Milan Bjedov (vodovod i kanalizacija), Maksim Carević (zaštita od požara i zaštita na radu), Ante Uglešić (statika)
FOTOGRAF: Damir Žižić
GODINA PROJEKTIRANJA: 2011. – 2012.
IZVOĐAČ: TROMONT
GODINA DOVRŠETKA GRADNJE: 2013.
POVRŠINA LOKACIJE: 480 m2
UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA: 977 m2 hostel + 148 m2 caffe

Više o autorima:
studioup.hr
gamulin.net

Kategorija PROJEKTIRANJE otvorena je za prijave vaših projekata iz sfera arhitekture, uređenja interijera, javnih prostora i privremenih prostornih struktura, a vaše radove primamo na naš mail submit@vizkultura.hr. Više informacija saznajte klikom na tirkizni prikaz iznad.

POVRATAK NA NASLOVNICU

The post ‘Boutique Hostel Forum’ appeared first on vizkultura.hr.

Sinoć su u prostorima Udruženja hrvatskih arhitekata dodjeljenje godišnje nagrade UHA-e za najbolja arhitektonska ostvarenja iz 2013. godine, u sklopu otvorenja godišnje izložbe realizacija.

Osim nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, nagrade Drago Galić za stambenu arhitekturu, nagrade Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja te nagrade Neven Šegvić za publicistički rad, dodjeljena je i nagrada Viktor Kovačić za životno djelo, koja je zasluženo pripala arhitektu Marijanu Hržiću.

*Marijan Hržić, D. Mance i Z. Krznarić – Krematorij Mirogoj, Zagreb (1981. – 1984.)

Kako ističe Stručni savjet UHA-e u uvodniku kataloga izložbe, nagrada Viktor Kovačić za životno djelo dodjeljuje se Hržiću, koji je za svoj rad osvojio već niz priznanja i najviših državnih nagrada za svoj stvaralački opus i sustavni rad na promišljanju urbanizma. Nagrada Viktor Kovačić još je jedan podsjetnik na njegove inventivne prijedloge, istančani osjećaj za urbanotvornu dimenziju arhitekture, veliko planersko iskustvo, teorijsko promišljanje i nadasve plodonosnu arhitektonsku praksu.

*Marijan Hržić, D. Mance, Z. Krznarić i V. Neidhardt – Nacionalna i sveučilišna biblioteka, zagreb (1978. – 1995.)

*Marijan Hržić – Poslovni sklop Eurotower, Zagreb (2003. – 2008.)

Nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ” – za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu kalendarsku godinu osvojio je Arhitektonski biro Turato (autorski tim: Idis Turato, Ida Križaj, Marko Liović, Josip Mičetić i Ana Staničić) za Sportsku dvoranu i gradski trg u gradu Krku na otoku Krku.

*Foto: Domagoj Blažević

*Foto: Ivan Dorotić

The Hall Story from idisturato.com on Vimeo.

Više o projektu, kojeg smo lani predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pogledajte na linku

Nagradu „DRAGO GALIĆ“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu osvojio je 3LHD za kuću V2 u Dubrovniku.

*Fotografije kuće V2: Marko Ercegović

Više o projektu, kojeg smo lani predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pogledajte ovdje

Nagradu „BERNARDO BERNARDI“ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu kalendarsku godinu osvojili su Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin i Igor Presečan za projekt Gradske knjižnice Labin u Labinu.

*Foto: Ivan Dorotić

Više o projektu, kojeg smo lani predstavili u našoj kategoriji PROJEKTIRANJE, pogledajte ovdje

Nagradu „NEVEN ŠEGVIĆ“ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture podjelie su dr. sc. Zrinka Paladino za knjigu ‘Kontekstualni ambijentalizam i moderna’ te dr.sc. Borka Bobovec za Monografiju Miroslava Begovića. Više o ovim publikacijama pogledajte na linkovima ‘Kontekstualni ambijentalizam i moderna’ i ‘Monografija Miroslav Begović’

Čestitamo nagrađenima!

The post Tko je osvojio Kovačića, Galića i Bernardija? appeared first on vizkultura.hr.

Selekcijska komisija Izložbe hrvatskog dizajna 1314 – u sastavu Vanja Cuculić, Branka Donassy, Tin Kadoić, Igor Kuduz i Tihana Taraba – odlučila je o tri nominacije za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva.

O dobitniku Velike nagrade odlučivat će međunarodni Ocjenjivački sud Izložbe 1314, a odluka će biti objavljena na otvorenju Izložbe, 4. rujna 2014. u Muzeju za umjetnost i obrt. Velika nagrada HDD-a dodjeljuje se projektu ili inicijativi koja je svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću ili jasnom i snažnom porukom široke društvene prepoznatljivosti, značajno odskočila u odnosu na ostatak dizajnerske produkcije te tako obilježila hrvatsku dizajnersku scenu i njen širi kontekst u protekle dvije godine.

Nominirani su:
PROSTORIA (KVADRA)
BALKAN TIPOSISTEM / autori: Marija Juza, Nikola Đurek
GRADSKA KNJIŽNICA LABIN / autor: Damir Gamulin
 

PROSTORIA (KVADRA)

Kada je početkom 2011. godine tadašnja Kvadra, danas Prostoria, raspisala natječaj za ojastučeni namještaj, a provodio ga je HDD, teško je bilo predvidjeti da će upravo taj natječaj biti od velikog značaja za čitavu dizajnersku zajednicu. Od tog prvog, za hrvatsko tržište nesvakidašnjeg natječaja, pa sve do danas, Prostoria je nastavila sve snažnije ustrajati na radu s hrvatskim dizajnerima i takva je poslovna strategija donijela izvanredne regionalne i međunarodne rezultate. Odnos u kojem je s jedne strane entuzijastični proizvođač spreman na investiciju i rizik, a s druge dizajner kojem je dan visok stupanj slobode, pokazao se dobitnom kombinacijom za sve sudionike procesa. Zahvaljujući Prostoriji, hrvatski dizajn prisutan je i prepoznatljiv na međunarodnoj sceni, tvrtka sudjeluje na svim velikim međunarodnim sajmovima a o njihovim proizvodima pišu relevantni svjetski mediji. U Hrvatskoj, njihovi su proizvodi potpuno ravnopravno s etabliranim svjetskim proizvođačima ušli u prostore javne funkcije i namjene, njima se opremaju hoteli, poslovni prostori, državne i javne institucije. Prostoria je omogućila da visokokvalitetni, dizajnirani i cjenovno prihvatljivi proizvodi konačno postanu dostupni i domaćim kupcima. Sustav rada koji je Prostoria ustanovila naprosto funkcionira – promišljen je i dobro isplaniran ne samo u svom proizvodnom dijelu nego i u cjelokupnom iznošenju proizvoda na tržište: od njegove prezentacije, marketinga i prodaje, pa sve do snažnih PR aktivnosti i sveukupne vidljivosti i prisutnosti na sceni. Iz dizajnerske perspektive ovo je gotovo idealan primjer suradnje i sinergije s proizvođačem, po mnogo čemu jedinstven u Hrvatskoj.

*Sve projekte Prostorie (Kvadre) do sada predstavljene na Vizkulturi, uključujući produkte prikazane na gornjim fotografijama, pogledajte na tagovima KVADRA i PROSTORIA

BALKAN TIPOSISTEM
autori: Marija Juza, Nikola Đurek
samoinicirani rad

Obrazloženje:
Tiposistem Balkan autora Nikole Đureka i Marije Juze primjer je koji svojom britkom i kritičnom idejnom koncepcijom, kao i posljedičnom primjenom u različitim kontekstima, snažno ukazuje upravo na simboličku i komunikacijsku moć dizajna. Iniciran od strane svojih autora, i vrlo brzo prihvaćen ne samo od dizajnerske zajednice nego i od šire društvene scene kao znak prepoznavanja, solidarnosti i stava, Balkan je istodobno i iskaz o problemu komunikacije i njegovo duhovito razrješenje. Uzorno i sustavno oblikovno izvedena, tipografija Balkan korespondira s društvenim i političkim kontekstom bez da ga banalizira. Ona demonstrira kako pismo kao medij može biti nosilac značenja i identifikacije.

*Upotreba tiposistema Balkan na istoimenom plakatu koji je Nikola Đurek radio za Vizkulturin projekt PLAKATIRANJE. Više o plakatu >>>> https://vizkultura.hr/balkan/

Više o radu BALKAN TIPOSISTEM:
Balkan je tiposistem koji objedinjuje latinično i ćirilićno pismo. Nastao je kao rezultat istraživanja fenomena Balkan sprachbunda i zajedničkih svojstava južnoslavenskih jezika i pisama. Osim što je ovaj tiposistem primarno font, on je i automatski prevoditelj ili konverter hrvatske latinice u srpsku ćirilicu i srpske ćirilice u hrvatsku latinicu – sistem pomirbe različitih pisama i edukativni softver, hibrid koji dekodira oba pisma, depolitizira ih i demistificira u svrhu edukacije, tolerancije i najvažnije njihove prvotne funkcije – komunikacije.

*Projekt Balkanski vizualni sistemi Marije Juza, osmišljen na Studiju dizajna, predstavili smo u našoj kategoriji STUDENTARIJE, pogledajte ga na linku

GRADSKA KNJIŽNICA LABIN
Dizajn: Damir Gamulin
Arhitektura, interijer: Margita Grubiša, Igor Presečan, Ivana Žalac
Naručitelj: Grad Labin

Obrazloženje:

Gradska knjižnica Labin je rad čija se iznimna oblikovna kvaliteta zasniva na dosljednom sinergijskom projektiranju dviju struka: arhitektonske i dizajnerske. Redizajnirani prostor unutar bivšeg rudarskog kompleksa u Labinu postao je mjesto koje uz utilitarnu funkciju knjižnice promiče i interpretaciju nematerijalne baštine. Interpretacija, međutim nije polazišna točka u projektiranju, ona je upravo rezultat istog. Dizajnirani elementi interijera i eksterijera premreženi sustavno primijenjenim vizualnim identitetom i signalistikom postaju na neki način ‘izlošci’ u ‘stalnom postavu’. Svaki pojedini element projekta korespondira s duhom mjesta. Tako se primjerice vizualni identitet zasniva na tipografskoj matrici koja je rezultat istraživanja šireg konteksta uporabe pisama u industrijskoj baštini, a smještanjem u prostorni okvir rudarskog kompleksa postaje šifra za čitanje i razumijevanje povijesti i identiteta lokalne zajednice. Ovaj cjelovit i vrlo složen projekt kroz suptilne i pažljivo izbalansirane autorske intervencije u dizajnu i arhitekturi neupitno pomiče standarde promišljanja sličnih zadataka, a rezultira potpunom redefinicijom samog subjekta. Gradska knjižnica postaje centar za posjetitelje, tj. svojevrsni muzej zajednice.

Više o radu:

Osnovni element vizualnog identiteta, prostorne grafike i signalizacije interijera nove gradske knjižnice izvedenog u bivšem rudarskom kompleksu u Labinu, je kodificirana tipografija La Din, gotovo neprirodan spoj hladnog industrijskog dojma i dekorativnih art deco elemenata koji reflektira priču povijesnog razvoja i transformacije rudarske industrije u Labinu. Ovaj spoj stilova pronađen je analizom slovnih artefakata industrijske baštine od samog Labina do željezara u Sisku i Jesenicama. Novonastala slovna baza s pripadajućim setom piktograma korištena je u prostoru u skladu s ostalim interijerskim i eksterijerskim rješenjima kroz sukladan odabir materijala. U sastavu knjižnice nalazi se i soba sjećanja u kojoj se na zastoru, sačinjenom od vodenih mlazova, projicira video sekvenca montirana iz arhivskog materijala rudnika u Labinu.

Više o projektu knjižnice Labin pogledajte na linku

Tekstovi: T.Taraba, M.Golub, V.Cuculić

The post Kome ide velika nagrada HDD-a? appeared first on vizkultura.hr.

Nakon nominacija hrvatskih realizacija za europsku arhitektonsku nagradu Mies van der Rohe, koje smo predstavili prošlog tjedna, objavljene su nominacije za još jednu međunarodnu nagradu – Piranesi Award.

Spomenuta nagrada dodijeljuje se u sklopu Piranskih dneva arhitekture, međunarodne arhitektonske konferencije koja se od 1983. godine održava u Piranu u Sloveniji, evaluirajući trenutačne tendencije u arhitekturi. Ovogodišnje izdanje održat će se 22. studenog u Piranu, a tema konferencije jest “Vision of Architecture”.

U sklopu dana arhitekture dodijelit će se i nagrade, izabrane između projekata koje nominiraju selektori iz osam država koje sudjeluju na konferenciji i konkuriraju za nagrade, a to su Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Mađarska, Italija, Slovačka i Slovenija.

Maroje Mrduljaš, izbornik za Hrvatsku, odabrao je 5 domaćih projekata koji konkuriraju za nagradu. Podsjetimo, u konkurenciju za nominacije svake godine ulaze projekti završeni u protekle dvije godine.

Nominirani su:

►Gradska njižnica Labin, Labin (Damir Gamulin, Margita Grubiša, Igor Presečan, Ivana Žalac) > Projekt smo predstavili OVDJE

►Stalni postav antike, arheološki muzej Zadar (Iva Letilović, Igor Pedišić)

►Trg Petra Zoranića, Zadar (Kostrenčić i Krebel arhitekti) > Projekt smo predstavili OVDJE

►Arheološki park Principij, Trsat, Rijeka (Nenad Fabijanić, Arhitektonski studio Fabijanić)

►Plaža Mulini, Rovinj (3LHD) > Projekt smo predstavili OVDJE

Komentar na nominacije i način izbora projekata koji konkuriraju Mrduljaš je, za portal Vizkultura.hr, prokomentirao u tekstu u nastavku:

*Knjižnica Labin

“Nacionalne selekcije za Piranske dane arhitekture standardno se sastoje od 5 projekata i nisu uvjetovane krovnom temom. No, usprkos tom komornom formatu, moguće je osmisliti selekciju koja je problemska i tematska, pogotovo ako to dozvoljava raspoloživa dvogodišnja arhitektonska produkcija.

Ove godine za hrvatski nastup odabrane su realizacije koje se mogu svesti pod zajedničku poveznicu nadograđivanje naslijeđa. Svi odabrani projekti intervencije su u već ranije formiranim prostornim situacijama i unapređuju njihove kulturne vrijednosti i uporabne potencijale. Tako se afirmira pristup recikliranja resursa, kritičke afirmacije povijesnih slojeva i aktivnog dijaloga s ambijentom. Dijapazon zadataka, projektantskih pristupa i estetika je namjerno raznolik i apostrofira neke od ključnih tema urbanog ali i šireg društvenog razvoja u Hrvatskoj danas.

  
*Stalni postav antike, arheološki muzej Zadar

Knjižnica u Labinu na šarmantan i programski suvremen način aktivira potencijale post-industrijskih okoliša i nadograđuje se na već formirane socio-kulturne identitete. Stalni postav antike Arheološkog muzeja u Zadru na suvremen način ostvaruje dijalog i s antičkim artefaktima i s modernističkom arhitekturom u kojoj je smještena. Projekt Principija na Trsatu u Rijeci u slojevitom kontekstu afirmira povijesnost i nudi aktivan javni gradski prostor. Trg Petra Zoranića u Zadru na krajnje složenom urbanom mjestu formira skladan, vitalan okvir za urbane aktivnosti i inovativno prikazuje arheološke nalaze. Plaža Mulini u Rovinju smještena je u prekrasnom prirodnom ambijentu, u neposrednoj blizini grupacije modernističkih i suvremenih hotela i pokazuje kako industrija turizma može biti polazište sa suvremeni dizajn javnog prostora.

  
*Trg Petra Zoranića, Zadar

Svi odabrani projekti, od kojih niti jedan nije kuća, adresiraju javnu domenu, polazeći od sasvim različitih zadataka i tema. Odabir radova ujedno je i pohvala naručiteljima koji su arhitektima pružili priliku da u već definiranim situacijama ostvare suvremene doprinose. Također, odabir afirmira i upornost i sposobnost arhitekata da u projektima koji su naročito zahtjevni po pitanju pregovaranja s različitim institucionalnim i drugim akterima razvoja izgrađeno okoliša dosljedno realiziraju svoje zamisli.”

*Arheološki park Principij, Rijeka

* Plaža Mulini, Rovinj

Nominacije iz ostalih 7 država pročitajte na linku

Na Piranskim danima arhitekture osim nagrada profesionalnim arhitektima za već zgotovljene projekte dodijeljuju se nagrade i mladim budućim arhitekima, studentima arhitekture. Kandidati u ovoj kategoriji s hrvatskih fakulteta su sljedeći projekti:

Film Town Mejaši, Split, 2014
Student: Zrinka Visković
Mentor: Saša Begović
Studij arhitekture na FGAG-u u Splitu

Solin XP, Solin, 2014
Student: Mia Vučić
Mentor: Neno Kezić
Studij arhitekture na FGAG-u u Splitu

Grmoščica landslide supporting wall / swimming pool / public niche / residential roof, Zagreb, 2013/2014
Student: Iva Martinis
Mentor: Petar Mišković
Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Design of the new neigbourhood centre in the former barracks area, Zagreb, 2013/2014
Student: Pero Vuković
Mentor: Tonči Žarnić
Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Više o konferenciji i ostalim nominiranima pogledajte na linku

Fotografije: Ivan Dorotić (Labin), Damir Fabijanić (trg Zadar), Miro Martinić (Principij) i Joao Morgado (Mulini beach)

The post Nadograđivanje nasljeđa appeared first on vizkultura.hr.

U zagrebačkom Pogonu Jedinstvo postavljena je nova analogna interaktivna instalacija Pogon Shuffle. Instalaciju su koncipirali Antun Sevšek i Damir Gamulin Gamba, izradio ju je Ivan Kosec, a pojmove je osmislio Nenad Vukušić. Pogon Shuffle je postavljen kako bi se u odlučivanje o Pogonovom programu uključili posjetitelji, i to na jednostavan, intuitivan i zabavan način.

Posjetitelji su pozvani  intervencijama u postavljenu matricu izraziti svoje mišljenje o prošlom, sadašnjem i budućem Pogonovom programu. Zakretanjem drvenih kocki podijeljenih u sedam tematskih skupina posjetitelji mogu neprestano iznova mijenjati sliku matrice i na taj način ostaviti komentare o događajima koje u Pogonu posjećuju, ali i svoje prijedloge za unaprijeđenje budućeg programa.

Pogon Shuffle nastao je u sklopu projekta Making Space for Active Community čiji je cilj osnažiti organizacije civilnog društva za upravljanje kulturnim centrima u Zagrebu, Puli i Karlovcu te uključiti lokalne zajednice u njihov rad. Projekt su u razdoblju od 13. prosinca 2013. do 13. svibnja 2015. proveli Savez udruga Operacija grad, Savez udruga Rojca, KA-Matrix, Grad Zagreb i Grad Pula, a koordinatorica je Miljenka Buljević.

Instalacija je u Pogonu Jedinstvo postavljena trajno.

The post Reci to kockom! appeared first on vizkultura.hr.

Sinoć je u prepunom atriju legendarne Vitićeve Kockice otvorena Godišnja izložba hrvatskih arhitekata, na kojoj je predstavljena arhitektonska produkcija iz 2015. godine te su dodijeljene godišnje nagrade UHA-e (Udruženja hrvatskih arhitekata). Organizatorima treba čestitati na izboru prostora, nakon lanjske izložbe u Francuskom paviljonu, ovogodišnja je otišla korak dalje pa prezentaciju arhitektonskog opusa hrvatskih arhitekata iz protekle godine odlučila prikazati u malom hramu arhitekture hrvatske Moderne arhitekta Ivana Vitića, prostoru koji nije često javnosti dostupan, niti je navikao na ovakav tip javnih događanja. Ne samo iz razloga valoriziranja baštine odrađenog na ovaj način, i dovođenja novog sadržaja u prostor koji to zaslužuje, već i dislociranje izložbe iz često komornih i već “potrošenih” (arhitektonskih) izložbenih prostora uvijek daje svježinu ovakvog arhitektonskom showcaseu, koji sve teže privlači neku mlađu i nearhitektonsku publiku.

Izložba je postavljena između fascinantnih plavih staklenih pregrada Raula Goldonija i sljedećih će se dvadesetak dana točnije do 11. svibnja, moći pogledati od 17 do 20 sati – u idealno vrijeme s obzirom na to da prostor prizemlja Kockice najefektnije izgleda upravo za danjeg svijetla. No pređimo na nagrađene.

Za početak još jednom treba napomenuti da je nagradu za životno djelo, sasvim zasluženo i na vrijeme, dobila profesorica Hildegard Auf-Franić. Naš respect ovoj velikoj arhitektici, edukatorici i znanstvenici već smo odali, velikim intervjuom koji je vodila naša Ana Aščić, koji možete pročitati OVDJE. Još jednom iskrene čestitke profesorici, zasigurno jednom od najvažnijih edukatora zagrebačke škole arhitekture unazad tridesetak godina.

U kategoriji Viktor Kovačić, za najuspješnije arhitektonsko djelo iz protekle godine u svim sferama stvaranja, nagradu su, očekivano, također zasluženo i bez imalo iznenađenja, dobili Radionica arhitekture i Vanja Ilić (Projektni tim: Vanja Ilić, Iva Pejić, Goran Rako, Josip Sabolić, Mario Škarijot) za projekt Muzeja vučedolske kulture. O Muzeju je već puno napisano i rečeno, moj tekst o važnosti i kontekstu ovog projekta možete pročitati OVDJE. Predvidljivost ove nagrade sasvim je legitimna, Radionica i Ilićka su već osvojili Veliku nagradu Zagrebačkog salona arhitekture, pa bi izostanak nagrade bio strukovni oksimoron. No dozu neizvjesnosti svakako je prouzrokovao scenarij nagrade Piranesi, gdje je inozemni žiri projektu Muzeja u Vučedolu dodijelio ‘samo’ posebno priznanje, dok je glavnu nagradu osvojio Dinko Peračić za projekt Tržnice i ribarnice u Vodicama (link), najvećeg konkurenta u kategoriji. No Kovačić za Muzej morao se dogoditi, vjerojatno će mu pripasti i Vladimir Nazor (nagrada Ministarstva kulture u kategoriji arhitekture). Sve ove nagrade trebale bi potaknuti, osim velikog pljeska za arhitekte, što češći odlazak struke i scene u Vučedol i posjet Muzeju, čija arhitektonska izvrsnost izgleda nije dovoljan jamac da ga pretvori u najvažniju kulturno-turističku destinaciju u Slavoniji, koja treba, može i ima potencijal biti.

*Radionica arhitekture + Vanja Ilić – Muzej vučedolske kulture, foto: Miljenko Bernfest

U ostalim kategorijama zasigurno je bilo znatno više napetosti, nije bilo jasnog favorita kao kod Kovačića, i nagrađeni su iznenadili mnoge. U kategoriji “Drago Galić” za stambenu arhitekturu, opet se ponavlja konstantna priča nespretnosti kategorije koja u “isti koš” baca sve vezano za stanovanje, od male obiteljske kućice, možda i bivka, do čitavog višestambenog naselja. U tako posloženim okvirima teško je i nemoguće objektivno sagledati nominirane, jer bilo je tu potpuno različitih tipologija, od jedne malene kamene kuće (Proarh) te jedne betonske vikendice (Letilović i Pedišić), preko oblikovno asketske vile u centru Zagreba (Dva arhitekta), stambenog niza na njegovim obroncima (Studio Crta) pa sve do stambenog naselja na jugu Hrvatske (IvanišinKabashi). Da je (kvalitetne) stambene produkcije u kontekstu višestambene izgradnje malo i ponekad nedovoljno jest istina, ali je isto tako istina da kvalitetna arhitektonska produkcija obiteljskih kuća, i varijacija na temu, buja i pod svaku cijenu zaslužuje svoju kategoriju i ravnopravnu valorizaciju te da u ovom kontekstu primjerice, višestambeno naselje u Dubrovniku, urbanistički kontekstualizirano i složeno nikako ne smije biti svedeno na isti nivo sagledavanja kao i obiteljska kuća na omanjoj parceli za jednog privatnog investitora.

Između sveg navedenog stručni je savjet nagradio kamenu vikendicu nazvanu Stone House (LINK), koju potpisuje Davor Mateković i njegov Proarh. Uzmemo li opet u obzir nagrade 50. zagrebačkog salona, gdje je Stone House jedini od ovdje nominiranih nagrađen, možda je i ovaj ishod u kategoriji bio očekivan. Priznanje je to za Matekovićev rad koji je proteklih par godina često nominiran i hvaljen, no u Hrvatskoj ne i nagrađen za svoje radove, pa je ova nagrada, za  pravi arhitektonski bombončić, logičan slijed. Kuloari su komentirali da je Mateković nagradu više zaslužio za jedan raniji projekt, Suvremenu reinterpretaciju tradicionalne zagorske Hiže (LINK).

*Davor Mateković/Proarh – Stone House, foto: Miljenko Bernfest

Ono što je “must” u priči s nagradom Drago Galić za stambenu arhitekturu je da UHA što prije promijeni kategorije i već dogodine, nadajmo se, odvoji kategorije višestambene arhitekture od obiteljskih kuća i uz Galića “uvede” i recimo Iblera, pa da dva Draga, svaki za svoju nišu, nagrađuju stambenu i višestambenu arhitekturu.

Najneizvjesnija kategorija svakako je bila Bernardo Bernardi, koja se još znatno više od Galića pretvara u čušpajzić baš svega, još većih komplikacija i nelogičnosti od stambeno-višestambeno, gdje konkurira gotovo sve, od interijera sobe do gradske rive. Ako pokušate nekom tko nije u struci objasniti kako je moguće da se u ovoj kategoriji valorizira sav taj dijapazon, od velikih zahvata u pejzažu, preko izložbenih postava, spomenika u javnom prostoru, do interijera kafića, restorana ili hotela, baš mu ništa neće bit jasno. Vjerojatno ni gospodin Bernardi ne bi shvatio kriterije po kojima se kaos različitosti tretira u jednu kategoriju koja već godinama zbunjuje, kako struku tako i javnost. Nagradu je ustanovilo Predsjedništvo Saveza arhitekata Hrvatske (SAH) davne 1989. godine, znači još u vrijeme Jugoslavije i to “radi izdvojenog i potpunijeg vrednovanja arhitektonskog i dizajnerskog dostignuća na području unutrašnjeg uređenja i to kao godišnju nagradu za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja”. Nakon gotovo trideset godina krajnje je vrijeme da se kontekst ove nagrade podijeli na interijersko-izložbeni kontekst koji može nositi Bernardijevo ime te na nagradu za izvedbe u javnom prostoru, za čije ime tek treba pronaći doajena.

Spomenuti čušpajzić je tako ove godine rezultirato time da je jedan (fantastičan) spomenik (NFO i Petar Barišić) bilo potrebno valorizirati u istom kontekstu kao boutique hotel (3LHD i Franić Šekoranja) i plažni restoran (ARIES). Zadatak mi se osobno čini nemoguć, jer ne vidim baš niti jedan kriterij po kojem bi se ove projekte moglo komparirati. Bilo bi zanimljivo vidjeti kakvi bi još projekti “uletili” na listu da se nominacije recimo prošire na pet projekata, možda bi bilo i nekog gradskog trga i pokojeg izložbenog postava, da kaos raznolikosti bude potpuniji.

Od gore navedenih je najveću naklonost Stručnog suda zaslužio Pine beach resort čiji su autori ARIES arhitekti, Dražen Juračić i Jelena Skorup, o kojem smo pisali OVDJE, ostavljajući tako nenagrađene podjednako favorizirane i već pretplaćene na nagrade 3LHD-ovce, te mlade snage NFO koji su valjda još premladi za UHA-ine nagrade. U ovoj se situaciji opet pokazalo da je Stručni savjet nagradio projekt koji je već slavio na 50. zagrebačkom salonu.

*ARIES arhitekti – PB resort restoran, foto: Tamas Bujnovszky

Koliko god je lako izabrati favorite među nominiranim projektima u kategoriji arhitektonskih izvedbi, toliko je teško u publicističkoj kategoriji, nagradi koja nosi ime “Neven Šegvić” jer, ruku na srce, vrlo je malen broj ljudi iz struke koji su nominirane projekte prolistali, kamoli pročitali. Kako je istaknuto pri samim nominacijama,  u ovoj se kategoriji dogodio posebno iznenađujuće velik broj publicističkih, kritičkih, znanstveno-istraživačkih i teorijskih radov na području arhitekture, njih čak 13, od kojih su četiri nominirana, a nagradu su “podijelila” dva rada; O busenu trave pod stopalom (arhitektonski esej) autora Tomislava Pavelića i djelo Prostori su-djelovanja: 20 godina planiranja Zadarske županije, čiji su autori: Maroje Mrduljaš, Antun Sevšek i Damir Gamulin

Ostatak izložbe svih nespomenutih, točnije nenominiranih svakako valja pogledati, ima tu svega, al ponajmanje treša, kiča i generičkih miješanja, koji su ranijih godina znali zalutati na izložbu koja nije selektorske prirode pa je bilo tu i balustrada, rozih i ljubičastih kuća i kućerina, shabby-chic interijera i sličnih grozotica. Valja napomenuti da za ovu UHA-inu izložbu baš svaki arhitekt koji “nešto” izvede u godini to isto može pokazati na Godišnjoj izložbi realizacija, pa je očekivan šok ovog puta izbjegnut i potpuno zalutalih radova nije bilo (tek pokoji).

Izgleda da autoselekcija dobro funkcionira, a unatoč tome što ima projekata koji možda ne zaslužuju svjetla reflektora s Vitićevih zidova bilo je i onih koji bi jednakovrijedno mogli konkurirati nominiranima, ali i onih koji možda nemaju kvalitetu za anale, ali svakako imaju sve aspekte izvrsnosti i “dobre” arhitekture, čija je češća medijska eksponiranost za boljitak struke nužna. Shvaćajući kontekst fotografije pa i dizajna sasvim osobno, kritike i pohvale mogu ići i na te adrese pa su neki projekti s pravom zapostavljeni od strane Stručnog suda i nominacija jer svoje kvalitetne projekte nisu naučili predstaviti odličnom fotografijom, plakatom i prezentacijom. No ima i situacija gdje odličan projekt jednako odlično snimljen izgubi prezentabilnu vrijednost u hororu lošeg dizajna. Suradnja arhitekata s fotografima, dizajnerima pa i PR-om, čini mi se, nikad nije bila važnija.

Čestitamo svim nagrađenima, ali i nominiranima, i nadamo se kako ćemo već dogodine gledati neke proširenije kategorije s manje nespretnosti i jasnijom podjelom.

*Tekst je dio Vizkulturinog projekta “Vizkulturiranje društva” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije

The post Muzej, kućica i plažni restoran appeared first on vizkultura.hr.

Sljedećeg tjedna, točnije u ponedjeljak 25. srpnja, u Zagrebu će, točnije u Galeriji Kranjčar, biti otvorena izložba NVV umjetničko-kustoskog tandema TARWUK, kojeg čine Ivana Vukšić i Bruno Pogačnik Wukodrakula.

* Igor Kuduz za NVV 2016

NVV je njihov višegodišnji kustoski projekt, koji su u Hrvatskoj premijerno predstavili prošle jeseni u Laubi. Tarwuk kroz projekt istražuju inovativne mehanizme prezentacije, distribucije i konzumacije umjetnosti. NVV je skraćenica za Nove vizualne vrijednosti / New Visual Values – kao što naslov sugerira, projekt eksperimentira s novim taktikama temeljenima na kolaborativnim odnosima u svijetu umjetnosti danas. Projekt se odvija u više faza u New Yorku i Zagrebu u suradnji s međunarodnim vizualnim umjetnicima, te završava ovom prezentacijom publikacije i izložbe foto-eseja Hrvoja Slovenca u Galeriji Kranjčar.

*Ben Schumacher za NVV 2016

Više o projektu:
Razvoj i rast kulture digitalnih slika, koja je virtualno učinila više stvarnim od onoga što se događa u fizičkom svijetu, rezultirao je time da život živimo brže nego ikada. Svakodnevica nam je ispunjena sa stotinama instant zadovoljstava koje proživljavamo kroz konzumaciju tuđih iskustava putem digitalnih slika. Umjetnost se valorizira, kupuje i prodaje preko istih tih digitalnih reprezentacija. Izložbe su postale svojevrsni brending galerija i institucija, povlastica za one koji traže fizički kontakt. Pozicionirajući se u odnosu na ovaj kontekst, Tarwuk organizira izložbu nekih od najzanimljivijih lokalnih i međunarodnih umjetnika koja je skrivena od digitalnog svijeta i nevidljiva za publiku. Projekt se pokreće pozivom 14-ero umjetnika i umjetnica koji šalju svoj digitalni rad da bi ga se otisnulo na A3 format. Radovi se zatim ugrađuju u zidove kluba internacionalne poznate franšize koji se brendira kao mjesto za uspješne kreativce, u vrijeme njegova građenja na Lower East Side u New Yorku. Nakon što su radovi postavljeni ispod izolacije i zagrađeni knaufom, zidovi su obojani i nema fizičkog traga ove akcije u prostoru – postoji reprezentacijski materijal u obliku foto-eseja Hrvoja Slovenca i knjige projekta koji komuniciraju s publikom.

*Justin Berry za NVV 2016

Nakon Zagreba, svoj umjetnički rad nastavljaju u Rijeci, gostovanjem na rezidencijalnom programu Kamov i site-specific projektom u Malom Salonu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka.

*Damir Gamulin Gamba za NVV 2016

TARWUK (Bruno Pogačnik Wukodrakula i Ivana Vukšić) je umjetnički kolektiv osnovan 2014. godine, čija umjetnička praksa je suradnička i interdisciplinarna. Grade narativne strukture, koristeći video i skulpturu kao odabrane medije. Praksa im se temelji na razvijanju kompleksnog sistema generiranja značenja i materijaliziranja informacija u umjetničke objekte, pri čemu je ključno njezino utemeljenje u kolaborativnim procesima s vlastitim obiteljima. Istražuju digitalne i fizičke izvore koji proizlaze iz života različitih obiteljskih članova, pri čemu svaki ima jedinstvenu kontekstualnu pozadinu i povijest. U tom procesu interesira ih povijest skulpture i mogućnosti njezine transformacije i evolucije. U širem kontekstu, slijedeći osobne naracije obiteljskih članova, stvaraju poveznice s globalnim i mitološkim momentima iz kolektivne memorije ljudske civilizacije. Izlagali su u Dorfman Projects u New Yorku, NARS Foundation Gallery u New Yorku, Pony Projects Gallery u Berlinu, Kući Lauba u Zagrebu i Zona Sztuki Aktualnej u Szczecinu, između ostalih.

*Tarwuk za NVV 2016

Autori:
Justin Berry, Nicolas Ceccaldi, Maja Čule, Ryan Foerster, Damir Gamulin Gamba, Greg Gentret, Igor Kuduz, Willa Nasatir, Clémence de la Tour du Pin, Ben Schumacher, Lior Shvil, Tarwuk
Foto-esej:Hrvoje Slovenc
Esej: Eva Munz
Dizajn: Damir Gamulin Gamba

*Lior Shvil za NVV 2016

The post Nove vizualne vrijednosti appeared first on vizkultura.hr.

Piranski dnevi arhitekture međunarodna su arhitektonska konferencija koja se od 1983. godine održava u Piranu u Sloveniji, evaluirajući trenutačne tendencije u arhitekturi. Cilj konferencije je podcrtati najnovije trendove svjetske arhitektonske scene te predstaviti najprogresivnije i inovativne ideje arhitektonske produkcije iz regije.

U sklopu Piranskih dana arhitekture, osim međunarodne konferencije s nizom govornika, gostiju i predavanja, održava se izložba te dodjela Piranesi Award – nagrada za najuspješnije realizacije recentno izvedenih projekata arhitektonskih praksi iz osam država Centralne Europe; Austrije, Hrvatske, Češke, Grčke, Mađarske, Italije, Slovačke i Slovenije.

Ovih su dana objavljene nominacije za nagradu Piranesi, odnosno po pet istaknutih projekata iz svake od navedenih zemalja, za čiji su izbor zaduženi selektori Piranesi Award u svakoj zemlji. Hrvatski selektor je arhitekt i teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš, a ove je godine izabrao pet projekata da konkuriraju za nagradu, kao najuspješnije projekte domaće produkcije unazad godinu dana.

U nastavku pogledajte koji su projekti nominirani, a nominirane iz ostalih 7 država možete pogledati ovdje

► Kuća na Silbi, otok Silba / autori: Iva Letilović i Igor Pedišić (o projektu smo na Vizkulturi pisali ovdje)

*foto: Miljenko Bernfest

► Bazenski kompleks Svetice, Zagreb / autori: Vjera Bakić i Matthias Kulstrunk (o projektu smo na Vizkulturi pisali ovdje)

*foto: Marko Mihaljević

► Aquatika – Karlovački slakovodni akvarij i muzej rijeka, Karlovac / autori: Studio 3LHD

*foto: Jure Živković

► Hotel Amarin, Rovinj / autori: Studio UP, intervencije u interijeru: Numen / ForUse i Damir Gamulin Gamba, krajobrazna arhitektura: Ksenija Jurčić Diminić

*foto: službene hotelske fotografije Obiteljski hotel Amarin (Maistra) via tportal.hr

► Muzej Apoksiomena, Mali Lošinj / autori: Idis Turato i Saša Randić, autori interijera soba u Muzeju: Vanja Ilić, kulenturato (Nora Turato, David Kulen), MKF&AT i Bosnić+Dorotić

*foto: Bosnić + Dorotić

Svakako valja napomenuti da je su na prošlogodišnjem izdanju najpoznatije međunarodna arhitektonske konferencije u Sloveniji – Piranskim dnevima arhitekture, domaći arhitekti slavili (o čemu smo pisali ovdje), i to Dinko Peračić, koji je za projekt Tržnice i ribarnice u Vodicama osvojio Glavnu nagradu Piranesi Award, te Radionica arhitekture i Vanja Ilić koji su za Muzej Vučedolske kulture osvojili posebno priznanje.

U kategoriji studentskih projekata za nagrade su nominirani sljedeći projekti

Regeneracijski centar, Split, 2016.
Student: Ana Mikulić
Mentor: Neno Kezić
Fakultet: Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu

Living in between, Charlotte, North Carolina, USA, 2016.
Student: Tomislav Nejašmić
Mentori: Nikola Popić, Ivana Ergić, Boris Trogrlić
Fakultet: Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu

Rehabilitacija opskrbnog centra Zapruđa, Zagreb, 2015
Student: Irena Bakić
Mentor: Tonči Žarnić
Fakultet: Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Straddle structures, Zagreb, 2015/2016
Studenti: Antonija Vlašić, Tamara Relić
Mentori: Tin Sven Franić, Miroslav Geng
Fakultet: Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Sve nominirane u Studentskoj kategoriji potražite ovdje

Izvor: pida.si

The post Hrvatski kandidati za nagradu Piranesi appeared first on vizkultura.hr.

Malo je stvari iz arhitektonske struke danas na koje kao arhitekti možemo biti ponosni. Gurnuti na margine ikakve važnosti, arhitekti danas u nekoj široj percepciji značaja u društvu igraju tek nekoliko minornih uloga od kojih gotovo niti jedna nije posebno društveno relevantna. Pod neizbježnim kompleksima nekih minulih vremena, kada su držali tabore socijalne važnosti, arhitekti sve češće grcaju da se izvuku iz konteksta gdje ih mediji i društvo isključivo i jedino trpaju u kompu s politikom, legalizacijama i ilegalom, nužnim (zlom) za dobivanje građevinske dozvole, namještenim natječajima, lošim projektima, krupnim kapitalom, sukobima i sukobićima interesa ili s one dijametralno suprotne strane, gdje ih poistovjećuju s shabby chic dnevnim boravcima, celebrity dekoraterima, konfekcijskim štancanjem nemaštovitih copy-paste barova i restorana ili visokim sjajem pretjerano skupih i vizualno sablasnih interijera za nouveau riche klijente.

Tek nekoliko stvari izbrojanih na prstićima jedne ili dvije ruke, na koje pak kao arhitektonska struka zbilja možemo biti ponosni su; pod jedan arhitektonski odvažne, inovativne, senzacionalne i(li) izuzetne arhitektonske realizacije svjetskog ranga i kvalitete, pod dva tradicionalne, važne i relevantne strukovne nagrade, koje će ranije spomenuti projekti zaslužiti, te pod tri pod ponekad uspješno provedeni, nenamješteni i kasnije realizirani arhitektonski natječaji. I prvih i drugih i trećih primjera je na ovim prostorima nažalost izuzetno malo, i zato ih treba čuvati ko kap vode na dlanu.

Primjer koji, vjerovali ili ne, zadovoljava sva ova tri kriterija – povijest konteksta uspješnog natječajnog projekta, neospornu arhitektonsku izvrsnost prepoznatu izvan granica Hrvatske te sijaset strukovno relevantnih nagrada, jest Gradska knjižnica u Labinu – odličan projekt čiju realizaciju autorski potpisuju Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin i Igor Presečan.

Riječ je o projektu koji je izveden 2013. godine kao prva faza prvonagrađenog rada na Arhitektonskom natječaju za idejno rješenje gradske knjižnice i multimedijalnog kulturnog centra na lokaciji bivšeg rudarskog kompleksa ‘Pijacal’ u Labinu iz 2007. godine.

Ono što je uslijedilo nakon realizacije jest niz nagrada, kojima se može pohvaliti malo koji projekt suvremene hrvatske arhitekture od dvijetisućitih na ovamo; Nagrada Bernardo Bernardi Udruženja hrvatskih arhitekata, potom nagrada Vladimir Nazor Ministarstva kulture RH za arhitekturu, nagrada Icograda Exellence Award Hrvatskog dizajnerskog društva dodijeljena na Izložbi hrvatskog dizajna 1314, nominacija za najvažniju europsku nagradu za arhitekturu Mies van der Rohe, nominacija za Grand Prix nagradu zagrebačkog Salona arhitekture te međunarodnu arhitektonsku nagradu Piranesi Award, naslovnica časopisa Orisa i još nebrojeno mnogo publikacija i objava. Sve ovo, činjenično i neosporno, svrstava Knjižnicu u Labinu na listu najvažnijih projekata suvremene hrvatske arhitekture. Odvažan i autorski cjelovito proveden projekt, djelo vještog i hvalevrijednog spoja arhitekture i dizajna, dobio je salve pljeska struke i trebao je biti samo prvi dio cjelovitog rješenja obnove i prenamjene bivšeg rudarskog kompleksa, promišljenog kroz natječajni rad.

No, čini se da će priča ostati na ovom “trebalo je…” i biti zamazana i moguće upropaštena scenarijem koji djeluje tako tipično hrvatski, pogrešan i loš, i sve ovo napisano u uvodu čini legitimnim. Čini se da će se, ako ćemo vjerovati novinskim natpisima i reakcijama samih autora, daljnja realizacija projekta Pjacala obuhvaćenog natječajem raditi po nekom sasvim drugom projektu, koji s provedenim (i plaćenim) natječajem, ovim autorima i njihovom djelu te ustaljenom procedurom nema baš nikakve veze.

Naime spomenuti arhitekti koji stoje iza projekta nagrađivane knjižnice, su nedavno lokalnim Društvima arhitekata širom hrvatske te strukovnim organizacijama Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatskoj komori arhitekata poslali “Apel za zaštitu natječaja” kojeg potpisuju kao autori knjižnice u Labinu (arhitekti Žalac, Grubiša i Presečan te dizajner Gamulin), zabrinuti zbog nastale situacije. Ako je suditi po njihovom upućenom pismu, arhitekti upozoravaju na povredu svojih prava zbog nepoštivanja institucije natječaja te, sa svrhom zaštite kulturnog dobra od potencijalne devastacije u gradu Labinu koje se, kako navode “protivno svrsi (ili propisanoj proceduri) javnih natječaja pokušava provesti”. U svom uvodnom apel pismu nastavljaju; “smatramo da nam je etička i profesionalna dužnost reagirati i obavijestiti o tome kolege i nadležne institucije. Od lokalnih strukovnih udruženja i Komore očekujemo reakciju prvenstveno radi sprečavanja ove potencijalne devastacije, ali i u u cilju zaštite svih arhitekata Republike Hrvatske u sličnim situacijama.”

Njihov Apel prenijela su neka od Društava arhitekata i pojedini mediji, osobito je opsežan i izjavama potkrepljen članak na Novom listu kojeg možete pročitati OVDJE, a službene i javne reakcije Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata se još uvijek čekaju. Autore projekta i potpisnike Apela smo tražili za komentar i izjavu, no rekli su nam kako će se suzdržati od daljnjeg komentiranja dok se ne oglase službena tijela kojima je apel upućen. Tako ćemo i mi na Vizkulturi nužne reakcije i eventualno podrobniji tekst, koji bi svakako trebao problematizirati i propitati ovu tematiku, pričekati, nadajući se da će netko na vrijeme shvatiti da su možebitno polupani lončići.

Ako neće biti reakcija, ako neće biti kritike i komentara, promjena naizgled pogrešnih odluka i(li) povlačenja odgovornih postupaka, to ne bi bilo veliko iznenađenje za domaću arhitektonsku struku, u kojoj svi radije plješću na dodjelama nagrada, smijulje se sa stranica mainstream novina u želji za medijskim prostorom i šeraju članke inozemnih publikacija te manje-više izmišljenih nagrada, dok se drugi hvataju za fotelje, (namještene) poslove i natječaje te vrtoglave honorare, a nitko se ne uspijeva izboriti za transparentnost, manjak uplitanja politike i već neizbježne sukobe interesa. Imajući na umu sve ovo, izgleda da je pozicija arhitekata u društvu, artikulirana na početku ovog teksta, jedino što kao struka zaslužujemo.

Čitav dopis i Apel arhitekata pročitajte na linku na stranicama Društva arhitekata Zadra

Cjeloviti projekt Gradske knjižnice u Labinu pogledajte na linku

*Portal Vizkultura i tekstovi objavljeni u sklopu projektu “Vizkulturiranje društva” sufinancirani su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije

The post Problematično odbačen nagrađeni projekt? appeared first on vizkultura.hr.

U petak 13. siječnja 2017. nudi vam se jedinstvena prilika da u Laubi od 20 do 21 sat porazgovarate sa stručnjacima različitih generacija s polja grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija.

Format programa OSOBNI ZNALAC zamišljen je kao paralelni niz susreta gostiju dizajnera/ica i teoretičara/ki sa znatiželjnicima koji u jednosatnom razgovoru mogu saznati i pitati sve što ih zanima. Uz svakog gosta i gošću priložena je kratka biografija s fokus temom, prema kojoj možete izabrati osobu s kojom želite podijeliti „čašicu znanja o dizajnu“. Osobni znalci i znalkinje Eduzgrafa su: Bruketa & Žinić, Damir Gamulin, Dejan Kršić, Kuna zlatica (Ana Kunej), Oaza (Ivana Borovnjak, Tina Ivezić), Peng Peng (Martin Geel i Klaus Fromherz), Radovan Jenko, Rick Poynor, This Town Needs Posters (Hrvoje Spudić i Sven Sorić).

OSOBNI ZNALCI I ZNALKINJE EDUZGRAFA su:

 
Bruketa & Žinić: Na petak 13. dizajnerski dvojac otkriva svoje najveće strahove

Davor Bruketa i Nikola Žinić suvlasnici su i kreativni direktori agencije Bruketa&Žinić OM uvršteni među 200 najboljih dizajnera ambalaže na svijetu (Lürzer’s Archive, Beč, 2015.). Agencija je proglašena je i drugom najučinkovitijom neovisnom agencijom na svijetu (Effie Index, Cannes, 2012), najboljom malom internacionalnom agencijom (Advertising Age, Portland, 2013) i jednom od 17 vodećih svjetskih neovisnih agencija (Campaign, London, 2014.). Osvojili su na stotine domaćih i međunarodnih nagrada za dizajn i oglašavanje kao što su D&AD, Red Dot, Art Directors Club New York, Design Week London, Dieline, Graphis i mnoge druge, a o njihovom su radu pisale publikacije kao što su Communication Arts, Dezeen, Designboom, Computer Arts i CreativeBloq, I.D., How, Gizmodo, New York Times…

Više info: www.bruketa-zinic.com

Damir Gamulin: Dizajn izvan dizajna

Damir Gamulin diplomirao je na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se oblikovanjem i istraživačkim radom kroz različite medije, tehnologije i pristupe, a posljednjih nekoliko godina izraženije oblikovanjem prostora. Samostalno i u različitim suradnjama razvija metode integriranog oblikovanja i uređivanja i intepretiranja sadržaja kao nadogradnje osnovne dizajnerske aktivnosti. Nakon desetljeća rada na oblikovnim projektima pretežno u kulturi ( ZagrebDox, Tjedan suvremenog plesa, Motovun film festival, Animafest Zagreb, 26. salon mladih, 29. salon mladih, 44. zagrebački salon… ), a sada i u prostoru ( Goli±Bosi, Boutique hostel Forum, Ham Ham, Aerodrom Pleso, Gradska knjižnica Labin, Family hotel Amarin, … ) što su teme koje treba otvarati dalje.

Više info: www.gamulin.net

Dejan Kršić: Što, kako i za koga – grafički dizajn za suvremenu umjetnost

Dejan Kršić jedan od pokretača, grafički urednik a kasnije i glavni urednik dvotjednika/magazina Arkzin. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW, surađuje na brojnim međunarodnim izložbama i radu Galerije Nova te oblikuje veliki broj kataloga, knjiga, umjetničkih publikacija i ostrale grafičke konfekcije za izložbe suvremene umjetnosti i dizajna. Sastavnim dijelom dizajnerskog rada smatra i bavljenje kritikom i historiografijom dizajna. Autor monografije i retrospektivne izložbe Mirka Ilića (2008.), i jedan od članova kustoskog tima projekta “Socijalizam i modernost” (MSU, Zagreb, 2011.). Izvanredni je profesor na odsjeku za Dizajn vizualnih komunikacija UMAS, Split.

Kuna zlatica, Ana Kunej: Kuna zlatica, krvoločna i proždrljiva zvijer ili korisna životinja?

Ana Kunej i Zlatka Salopek dvije su polovice dvojca Kuna zlatica. Staze su im se približile na Studiju dizajna i krenule u istom smjeru nakon diplome kad, 2006. godine osnivaju svoj studio za oblikovanje. Tijekom deset godina rade na mnogobrojnim projektima u kojima sudjeluju u realizaciji svih aspekata, od umjetničke direkcije, preko dizajna i ilustracije, do fotografije. Njihovi suradnici/e dolaze uglavnom iz sektora kulture, obrazovanja i civilnog djelovanja kao što su Kazalište slijepih, Sveučilište u Zagrebu, Centar za mirovne studije, Hrvatski audiovizualni centar, Hulahop i mnogi drugi. Žive i rade na PC-evima, a od nedavno su i mame.

Više info: www.kunazlatica.com

Oaza, Ivana Borovnjak, Tina Ivezić: Dizajn postava kolektiva i rad na izložbama

Kolektiv Oaza je spontano formiran 2013. godine nakon većeg broja suradnji između šest autorica — Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar i Maša Poljanec.
Povezuje ih istraživački pristup radu i angažman na projektima za nezavisnu kulturnu scenu. Autorice su vizualnog identiteta i postava Zgrafa 12.U posljednjih nekoliko godina Oaza kontinuirano provodi dva samoinicirana projekta: Projekt Ilica i S ruke na ruku, te druge projekte koji uključuju dizajn vizualnih komunikacija, dizajnerska istraživanja, kustoske koncepcije, dizajn predmeta i scenografije, često u proširenim interdisciplinarnim timovima (Između ostalih: Dizajnerice: Kontekst, produkcija i utjecaji; In a Nutshell–Contemporary Croatian Design (koautor: Andro Giunio); Design Tourism platforma i pripadajuće izložbe: Croatian Holiday, Hungry Designers, DT Expo; Nanotourism – kao dio interdisciplinarnog tima za BIO 50, Ljubljana. Fokus razgovora osobnog znalca je iskustvo rada na dizajnu navedenih izložbi te rad i funkcioniranje unutar dizajnerskog kolektiva.

Više info: www.o-a-z-a.com

Peng-Peng, Martin Geel and Klaus Fromherz: Dizajn u tandemu

Peng Peng čine Klaus Fromherz (1976.), koji je diplomirao grafički dizajn u Luzernu i Leipzigu, te Martin Geel (1979.), koji je diplomirao ilustraciju u Luzernu. Studio Peng Peng osvojio je Grad Prix na Zgrafu 11 s radom „Werkbeiträge / Radne potpore“ ostvarenim u suradnji s Gelindom Paganini, a ova će izložba biti njihovo prvo samostalno predstavljanje u Hrvatskoj. Njihov je studio, od početka zajedničkog rada, usmjeren na dizajn svih oblika tiskanog materijala – plakata, razglednica, brošura, knjiga – te na izradu videa, filmova, animacija za instalacije i izložbe.

Više info: www.pengpeng.ch

Radovan Jenko: Istraživanja u grafičkom dizajnu i ilustraciji

Radovan Jenko je grafički dizajner, ilustrator i profesor. Godine 1981. diplomirao je u klasi prof. Henryk Tomaszewski i prof. Tereza Pagowska u Varšavi. Od 1981. do 1986. bio je umjetnički direktor i dizajner u dizajnerskom studiju, a 1986. započinje raditi samostalno za brojne kulturne institucije i tvrtke u Sloveniji. Od 1991. počeo je predavati vizualne komunikacije na Sveučilištu u Ljubljani (Akademija likovnih umjetnosti i dizajna) gdje je radio kao profesor vizualnih komunikacija i ilustracije. Godine 2003. Pomagao je u osnivanju Brumen Foundation, institucije za promicanje vizualnih komunikacija, koja organizira Biennale slovenskih vizualnih komunikacija. Također, umjetnički je direktor Međunarodnog festivala plakata u Ljubljani. Osvojio je brojne nagrade, uključujući i slovenske nacionalne nagrade za dizajn, srebrnu medalju Art Directors Club New York, srebrna nagrada na Toyama trijenale plakata te 1. nagradu Zgrafa 1. Član je AGI-a (Alliance Graphique Internationale).

Rick Poynor: Društvene reprize

Rick Poynor je britanski autor, predavač i kustos te profesor dizajna i vizualne kulture na Sveučilištu u Readingu. Osnivač je i urednik časopisa Eye u Londonu te suosnivač portala Design Observer. U američkom časopisu Print piše kolumnu od 2000. godine, a njegove eseje i kritike objavljuju Blueprint, Creative Review, Icon, Frieze, Etapes, te brojne druge publikacije. Poynor je autor knjiga Obey the Giant: Life in the Image World (2001), No More Rules: Graphic Design and Postmodernism (2003), Jan van Toorn: Critical Practice (2008) and Sergei Sviatchenko: Collages (2014).

This Town Needs Posters, Hrvoje Spudić i Sven Sorić: Plakatima protiv arhitekture

This Town Needs Poster je dvojac odbjeglih arhitekata koji se koji se bave analognim metodama dizajna i tiska. U svom radu naglasak stavljaju na eksperimentiranje materijalima, procesima i tehnikom te sve njihove nedostatke i zanatske nesavršenoti prihvaćaju kao elemente oblikovanja. Dizajniraju za nezavisnu kulturnu, glazbenu i eksperimentalnu filmsku scenu. Dobitnici su dvije međunarodne nagrade, izlažu samostalno i na grupnim izložbama te drže radionice i predavanja.

Više info: thistownneedsposters.com

Predbilježiti se za jedan od razgovora na e-mail: eduzgraf@zgraf.hr
(molimo vaše ime i prezime i ime dizajnera/ice s kojim želite porazgovarati) s nazivom maila OSOBNI ZNALAC. Prijave su otvorene do 10.1.2017.
Broj mjesta je ograničen na maksimalno četiri znatiželjnika po gostu.

fotografije Mario Guček Andromak

The post Jedan na jedan s dizajnerima! appeared first on vizkultura.hr.